Plavi ciklus nam 12. travnja donosi simfoniju večer za pamćenje. Zagrebačka filharmonija izvesti će pomno birani program pod ravnanjem maestra Alexandera Humale.
Uvertira u d – molu op. 49 cijenjene skladateljice Dore Pejačević veličanstveno je orkestralno djelo hrvatske glazbene baštine 20. stoljeća. Skladateljica samu sebe smatra wagnerijankom, stoga Uvertira op. 49 bliješti jasnoćom i svjetlošću zvuka u limenim puhačima i znalačkim korištenjem udaraljki. Skladateljičine lirske melodije u gudačima svakako su plod studiranja violine u mladosti, tako je Uvertira praizvedena 1928. godine u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, na svečanoj proslavi 25. godina rada skladateljičinog profesora violine, slavnog Vꞻclava Humla, a izvedbom je ravnao mo. Fran Lhotka. Skladbe Dore Pejačević sve češće su na repertoaru slavnih svjetskih orkestara, a podsjetnik na njezin opus je bio i multidisciplinarni festival u organizaciji Zagrebačke filharmonije 2023. godine, zapažen u cijelom svijetu. Uvertira za veliki orkestar bila je dio programa turneje Zagrebačke filharmonije Engleskom i Škotskom 2022.
Slavenski plesovi češkog skladatelja Antonína Dvořáka, prvobitno su skladani za klavir četveroručno. Doživljavaju ogroman uspjeh tek orkestracijom samog skladatelja. Pravi su biseri, kontrastni po ugođaju – od melankoličnih, do plesno- virtuoznih glazbenih minijatura. Dvořák nadahnuće nalazi i izvan svoje domovine, nikada doslovno ne citira folklorne motive. Umjetnik, sjajan glazbenik, no neformalno školovan kao skladatelj, stječe mnoge akademske titule, tako i počasni doktorat sveučilišta Cambrigde. U izvedbi Zagrebačke filharmonije i poljskog dirigenta maestra Alexandera Humale slušat ćemo izbor iz opusa 46 (broj 1 Furiant, broj 3 Polka, broj. 7 Skočnꞻ i broj 8 Furiant) te iz opusa 72 (broj .2 Dumka i broj 7 Koló).
Nakon pauze očekuju nas silni, moćni i dojmljivi, Simfonijski plesovi op. 4 Sergeja Rahmanjinova - pravi glazbeni vrtlog osjećaja i dojmova. Skladatelj je ovu impresivnu i virtuoznu skladbu dugo skicirao, prepravljao i korigirao, da bi je 1940. godine dovršio i posvetio slavnom dirigentu E. Ormandyju i njegovom filadelfijskom orkestru, koji su ga sljedeće godine i praizveli. Putujući svijetom i koncertirajući, Rahmanjinov, jedan od najslavnijih pijanista u povijesti, svakako je osluškivao napjeve i glazbeni duh svakog naroda i podneblja kojim je putovao i te dojmove unio u ovu snažnu skladbu. Skladatelj često uključuje klavir u sastav orkestra, a ne kao solistički instrument. Njegova velika inventivnost doseže vrhunac u trećem stavku kada u bogatoj instrumentaciji čujemo i ranokršćansku sekvencu Dies Irae. Prepustivši se svojem velikom umijeću, mašti i dojmovima, Sergej Rahmanjinov je skladao zahtjevnu i omiljenu skladbu kako kod publike tako i kod glazbenika.
Pozivamo Vas da nam se pridružite na predkoncertnom razgovoru, u foajeu Velike dvorane, s početkom u 19 sati kada će istaknuti ovotjedni umjetnici podijeliti svoje glazbeno iskustvo u razgovoru s voditeljicom Janom Haluzom.
