U petak, 5. travnja 2024. godine, u 19:30 sati u Velikoj dvorani Koncertne dvrane Vatroslava Lisinskog, održat će se koncert u Crvenom ciklusu Zagrebačke filharmonije, pod ravnanjem rumunjskog maestra Gabriela Bebeşelee. Kao solisti nastupit će članovi Zagrebačke filharmonije - flautist Dani Bošnjak i oboist Zoltan Hornyanszky.
Rumunjski koncert mađarskog skladatelja György Ligetija su četiri karakterom oprečna stavka nadahnuta drevnim, prastarim narodnim napjevima transsilvanijskog gorja. U duši i sjećanju vrijednog majstora Ligetija, marljivog sakupljača narodnog glazbenog blaga, ostali su odjeci melodija iz djetinjstva koje je sjajno orkestrirao 1951. g. Tadašnja mađarska vlast smatrala je da skladatelj „neadekvatno“ koristi narodnu glazbenu baštinu, stoga su izvođeni samo pojedini stavci ove skladbe. Rumunjski koncert u cjelini slušamo tek od 1996. godine kada je Ligeti sam revidirao partituru. Na koncertu 5. travnja Zagrebačkom filharmonijom će ravnati mo. Gabriel Bebeşelea, rumunjski dirigent, dobitnik prvih nagrada na dirigentskim natjecanjima Lovro von Matačić (Zagreb 2015.) i Jeunesses Musicales (Bukurešt 2011.). Diplomirao je s pohvalama na National University of Music – Bucharest, tijekom školovanja usavršavao se kod vodećih dirigenata današnjice. Osvojio je i prestižnu stipendiju Royal Concertgebouw Orchestra u Amsterdamu koja, uz novčanu nagradu, uključuje asistiranje i suradnju s najslavnijim svjetskim dirigentima. Aktivan je na području simfonijske i operne glazbe svih epoha, a posebnu pažnju pridaje zapostavljenim djelima slavnih skladatelja. Dirigentska karijera vodi ga Europom i Azijom, a trenutno je šef – dirigent George Enescu Filharmonijskog Orkestra u Bukureštu.
U vrijeme skladanja Koncerta za flautu, obou i orkestar, György Ligeti se nalazi u razdoblju iznalaženja novih umjetničkih rješenja – on odstranjuje intervale, njegova pažnja je usmjerena na ritam, šumove i glazbeno prepletanje. 1972. godine, kada je djelo skladano, bilo je pravi novitet suvremene orkestralne glazbe, pogotovo zbog karakteristične metode koju sam Ligeti naziva Mikropolifonija. Ova izvedba ujedno je i hrvatska praizvedba, premijera uz Zagrebačku filharmoniju i sjajne soliste iz naših redova!
Kao solisti večeras će nastupiti solo – puhači Zagrebačke filharmonije – Dani Bošnjak na flauti i Zoltan Hornyanszky na oboi.
Svestran flautist, Dani Bošnjak, dugogodišnji je član Zagrebačke filharmonije i jedan od najtraženijih hrvatskih flautista. Diplomirao je i magistrirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Njegov bogat repertoar seže od rane glazbe do suvremene uključujući i mnoge praizvedbe i jazz – improvizacije.
Zoltan Hornyanszky je od 2003. godine prvi oboist Zagrebačke filharmonije. Obou je počeo učiti s 13 godina u rodnoj Budimpešti, nastavlja studij oboe i komorne glazbe s prvim oboistima Berlinske i Bečke filharmonije. Solistička i orkestralna karijera vodi ga diljem svijeta. Osnivač je i suradnik mnogih komornih ansambala, 1997. godine izabran je za Glazbenika godine, a od 1998. do 2000. studirao je i dirigiranje kod mo. Pereza. Kontinuirano surađuje s mnogim hrvatskim orkestrima.
Nakon pauze slušat ćemo Osmu simfoniju u F-duru Ludwiga van Beethovena. Mogli bismo je nazvati efektnim i virtuoznim slavljenjem života. Sam skladatelj, isprva shrvan spoznajom o vlastitoj nagluhosti, hrabro i veličanstveno okreće novi list – sklada svoju najvedriju simfoniju – invencioznu, duhovitu, očaravajuće zaigranu. Beethoven se doslovno vrlo znakovito šali, poigrava formom simfonije, osobito u drugom stavku koji ima pomalo parodistički efekt. U ovoj simfoniji Beethoven ne sklada polagani stavak, njega zamjenjuje skakutavi Allegretto. Velika skladateljeva duhovna snaga očituje se već u prvom stavku, zanosnom temom velikog umjetničkog iskustva, markantnom i pjevnom. Beethoven je svakako velik individualist, on sklada simfoniju neuobičajene forme, moćne osobnosti i velike izazovnosti. Cijelu 8. simfoniju bi mogli shvatiti kao najavu ekstatične Ode radosti. Djelo je skladano 1812. godine., a praizvedeno 1814. u Beču. Zanimljivo, ne postoji posveta ove simfonije kakvoj ličnosti, kako je skladatelj običavao. Možda je 8. simfonija bila toliko osobna i draga velikom majstoru da ju je posvetio svima kojima je potrebna radost, svima nama.
S početkom u 19 sati, u foajeu Velike dvorane, održat će se predkoncerti razgovor s istaknutim glazbenicima koji će s publikom podijeliti svoj umjetnički doživljaj koncerta.
Za fogorafiju zahvaljujemo Krešimiru Ferenčini, zamjeniku vođe dionice viola, koji uvijek spremno i s ljubavlju fotografira kolege.
