AYYUB GULIYEV, dirigent
Bersa / Strauss / Sibelius
AYYUB GULIYEV, dirigent
Program:
Blagoje Bersa: Sunčana polja, simfonijska pjesma
Richard Strauss: Don Juan, simfonijska pjesma, op. 20
Jean Sibelius: Simfonija br. 1 u e-molu, op. 39
Zaklopite oči, zamislite blistav izlazak sunca nad žitnim poljima i prepustite se glazbi!
Jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika novije glazbene povijesti, Blagoje Bersa, školovao se u Trstu, Zadru, Zagrebu i Beču. Karijeru je započeo u Beču, kao zborovođa i savjetnik pri poznatoj izdavačkoj kući Doblinger. Godine 1919. vratio se u Zagreb gdje se zaposlio kao prvi profesor kompozicije i instrumentacije na tada novoutemeljenoj Muzičkoj akademiji. U svojoj klasi odgojio je mnoge kasnije slavne hrvatske skladatelje kao što su Boris Papandopulo, Milo Cipra, Božidar Kunc, Ivan Brkanović. Bersinu glazbu stilski možemo odrediti kao kasnoromantičnu sa zamjetnim utjecajem impresionizma, što čujemo u Sunčanim poljima, skladanima oko 1919. godine u Beču. Lirski i impresionistički dijelovi skladbe isprepliću se s fanfarama u limenim puhačima koji su u duploj postavi od kojih je jedna postava često postavljena na galerije ili iza scene. Upravo sjajnom izvedbom Sunčanih polja u bečkom Musikvereinu, Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem tadašnjeg šefa dirigenta Vjekoslava Šuteja zadobila je srca publike i zaradila buran pljesak.
Don Juan (ili Don Giovanni u slavnoj operi Wolfganga Amadeusa Mozarta), nadahnuo je mnoge poznate umjetnike, ne samo glazbenike, već i slikare, pisce, kipare… Među njima je i skladatelj Richard Strauss, koji je inače vrlo često posezao za literarnim predlošcima za svoje simfonijske poeme i pjesme (Shakespeare, Cervantes i drugi). Stilski se Strauss nadovezuje na kasnoromantični stil Franza Liszta i Richarda Wagnera, posebno u simfonijskim poemama kao što je Don Juan. U ovoj skladbi orkestar je postao instrument briljantne virtuoznosti i sjaja. Izvanredna orkestracija i zahtjevne dionice solističkih instrumenata i tutti sekcija, pravo su blago za slušatelja. Skladba upravo tako i započinje, bravuroznom temom u cijeloj gudačkoj sekciji. Kasnije se tema nekoliko puta ponavlja, a skladba završava vrlo mirno – kao ugasla svijeća.
Jean Sibelius glazbenu naobrazbu stiče u rodnoj Finskoj, a studij kompozicije i violine nastavlja u Berlinu i Beču. Nakon što je proputovao Europu i SAD, s obitelji se vratio u domovinu, u ruralni dio Finske gdje je pronašao mir. Inspiraciju za skladanje pronašao je u prirodi i nordijskoj mitologiji. Njegov glazbeni izričaj je kasnoromantički i modernistički. Sibelius je skladao ukupno sedam simfonija. Prva simfonija nastala je 1899. godine, a iste je godine i praizvedena i to pod ravnanjem samoga skladatelja. No simfonija u tom obliku nije sačuvana jer ju je autor već iduće godine revidirao. Novom praizvedbom ravnao je Robert Kajanus 1900. godine u Berlinu, a upravo je ta izvedba autoru donijela svjetsku slavu i karijeru. Poznato violinističko natjecanje u Helsinkiju nosi upravo Sibeliusovo ime, a u Finskoj je njegov rođendan (8. prosinca) nacionalni praznik - Dan glazbe. Povodom 150. obljetnice njegova rođenja, 2015. godina bila je proglašena Sibeliusovom godinom. Zagrebačka filharmonija te je godine sa Stefanom Milenkovićem prigodno izvela njegov Koncert za violinu u d-molu u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Nezaboravan događaj!
