NIKLAS BENJAMIN HOFFMAN, dirigent

TILL SCHULER, violončelo

GRAŻYNA BACEWICZ : Uvertira za orkestar

„Prva dama poljske glazbe“- riječi su kojima je slavni Witold Lutosławski s divljenjem opisao umijeće Grażyne Bacewicz (1909.-1969.)

Umjetnica je svoju glazbenu karijeru započela kao istaknuta violinistica, koncertni majstor te studentica kompozicije kod Nadie Boulanger u Parizu; tijekom Drugog svjetskog rata nije napuštala domovinu nego je, uz obitelj i prijatelje, održavala „tajne“ koncerte u Varšavi. Skladateljsko umijeće izuzetne glazbenice čvrsto je ukorijenjeno u neoklasicizam te energiju i lirizam poljske tradicionalne glazbe kao i zadivljujuće violinističko umijeće.

Vedar početak „Uvertire za orkestar“odlikuje briljantan „perpetuum mobile“ u kojem violine određuju tempo praćene silaznim „staccato“ akordima puhača. Znatno sporiji, središnji Andante, delikatna je paleta orkestralnih boja violončela, rogova i drvenih puhača. Finale kulminira ekstatičnom snagom uvoda te završnim akordom energično rastući u „crescendu“.

Koloristički bogata „Uvertira za orkestar“ skladana je 1943. g. i praizvedena u Krakowu 1945. g.

DMITRIJ ŠOSTAKOVIČ : Koncert za violončelo br. 1 u Es- duru, op. 104

Razigran, pijevan, vedar te profinjeno vitalan; nadahnuće za skladanje 1. Koncerta za violončelo i orkestar ruskog velikana Dmitrija Šostakoviča (1906.-1975.) uvelike je plod dubokog prijateljstva skladateljskog majstora s izvanrednim čelistom Mstislavom Rostropovičem.

Skladbom gotovo asketske, komorne orkestracije- uz rog, drvene puhače i gudače dominira briljantno solističko umijeće kao i svojevrstan „moto“ Koncerta- citiranje skladateljevog glazbenog „potpisa“, sekvence D-Es-C-H.

Svoj glazbeni „autogram“ majstor dojmljivo varira već u uvodnom Allegrettu uz ostinatno- ritmičnu solističku temu. Najintenzivniji stavak Koncerta ekspresivan je Moderato- nježna i pjevna tekstura stavka nadahnuta je ruskom narodnom melodikom koja u svom završnom segmentu- u suzvučju violončela, čeleste i visokog registra violina- blista u nebeskoj eteričnosti. U potpunosti posvećen solistu treći stavak je solistička „cadenza“ – ekspanzija svih tema, polifonija, akordi u svim registrima instrumenta izvanredno je nadovezana na završni Allegro koji, uz solističke i orkestralne bravuroze, zvučno proširuje majstorov D-Es-C-H potpis zasjavši u maestralnom finalu.

Izvanredno djelo skladano je u tek nekoliko tjedana, u ljeto 1959. g. a iste godine praizveo ga je Mstislav Rostropovič uz Lenjingradsku filharmoniju.

Uz Zagrebačku filharmoniju antologijski 1. Koncert Dmitrija Šostakoviča izvest će Till Schuler (Stuttgart 2000.) njemački violončelist, jedan od najbriljantnijih mladih europskih glazbenika. Učenje violončela započinje s tek tri godine u rodnom gradu te nastavlja u Rostocku i Hamburgu. Još od studentskih dana dobitnik je brojnih nagrada (između ostalih: 1. nagrada na „G. Mahler Prize Cello Competition“ 2021. g. te „Međunarodnom natjecanju Antonio Janigro“ 2020. g. u Zagrebu- 1. nagrada u juniorskoj kategoriji te Koncertna nagrada). U sezoni 2024./25. bio je solo- violončelist SO Bavarskog Radija. Koncertira na izuzetnom instrumentu D. Tecchlera iz 1720. g.

GUSTAV MAHLER : Simfonija br. 1 u D-duru

Za života slavan dirigent, no kao skladatelj osporavan brojnim intrigama i zavidnicima Gustav Mahler (1860.-1911.) umjetnik je vođen neizmjernim znanjem kao i burnim strastima i uspomenama. Upravo su zvuci djetinjstva, ponekad skladni- često euforični, kao i eteričan dah prirode glazbeno- psihološka podloga koja slušatelja njegovih djela vodi u neočekivano- u kaleidoskop spokoja, goruće strasti, dječje radosti, dvojbe, prirode...

1.Simfonija u D- duru (često nazivana „Titan“) izvanredno je, bezvremensko ogledalo glazbene arhitekture začetaka Bečke secesije (Gustav Mahler dovršio je  prvu verziju djela 1888. g. u dobi od 27. g.) ; prvim stavkom majstor evocira beskonačnost prirode- od najdubljeg tona kontrabasa, prozirnog „flagioleta“ violina, kukavičinog zova klarineta – Mahler „lebdi“ u ugodnom, rustikalnom ugođaju prirode i citatima pjesme „Jutros sam hodao poljima“ iz svoje zbirke „Pjesme lutajućeg djetića“. Drugim stavkom, u trodijelnoj formi scherza i prepoznatljivom ritmu „ländlera“ čujan je odjek uspomena na djetinjstvo i narodne napjeve. Suptilno glazbeno parodiranje- treći stavak „Titanske“ Simfonije transformacija je dječjeg napjeva „Bratec Martin“ u podrugljiv marš- kanon timpana, kontrabasa, fagota, tube...na završetku cijelog orkestra- simbol je Mahlerovog svemira. Završni stavak, poput bljeska nastupa iznenada, kulminira polifonim variranjem motiva prethodnih stavaka i završava robusnom sintezom himne, marša i fanfara- emotivni vrtlog kojeg je sam Mahler nazvao „trijumfom nakon borbe“.

Zagrebačkom filharmonijom ravnat će mo. Niklas Benjamin Hoffman (1997.), pobjednik na 8. „Međunarodnom natjecanju dirigenata Lovro von Matačić“ 2023. g. Školovan u Weimaru debitirao je u Londonu 2017. g. uz LSO; u bogatoj karijeri surađivao je s velikanima kao što su Sir S. Rattle, A. Pappano i mnogi drugi. Slijedeći svoja nastojanja za jedinstvena glazbena iskustva mo. Hoffman je gost dirigent u mnogim prestižnim simfonijskim i opernim europskim orkestrima.