DAWID RUNTZ, dirigent

LUKA COETZEE, violončelo

JOHANN SEBASTIAN BACH, arr. Stokowski : Air na G žici, iz Suite br. 3 BWV 1068

Univerzalnost najvećeg glazbenog genija u povijesti – Johanna Sebastiana Bacha (1685.-1750.) ne poznaje ograničenja ni u glazbi XX stoljeća.
Udaljivši se od pomalo pomodnih „autentičnih“ izvedbi barokne glazbe čuveni dirigent Leopold Stokowski (1882.-1977.) transkribirao je mnoge skladbe njemačkog majstora ostajući vjeran impozantnoj glazbenoj strukturi, štoviše, naglašavajući ekspresiju snagom i veličinom orkestra.
Jedinstven „Air“ (stavak iz 3. Suite BWV 1068) Stokowski je, zahvaljujući izuzetnom znanju orkestracije transkribirao u glazbeni dragulj tople prisnosti i sonornosti zadržavajući dah Bachova genija – ljepotu melodije, strukturu i ponajprije – dušu.

KRZYSZTOF PENDERECKI : Koncert za violončelo i orkestar br. 2

2. Koncert za violončelo i orkestar poljskog skladateljskog velikana Krzysztofa Pendereckog (1933.-2020.) raznolik je dualizam umjetnikovih skladateljskih razdoblja – ranijeg avangardnog te kasnijeg postromantičnog koje je Pendereckog zaokupilo sredinom 70-ih godina XX stoljeća.
Jednostavačan, 2. Koncert skladan u cjelini od 8 kontrastnih stavaka započinje šaputavim Lentom eteričnih tonova gudača kao uvod u Allegretto neoromantičkog idioma s karakterističnim kromatskim motivom koji se kotinuirano opetuje cijelim djelom u izuzetno virtuoznim varijacijama te kontrastnim, dramatski osebujnim tekstom u svakom stavku popraćenim suverenom orkestralnom pratnjom – naizmjenično avangardnom te neoromantičkom.
2. Koncert za violončelo i orkestar skladan 1982. g. praizveo je Mstislav Rostropovič uz Berlinsku filharmoniju pod skladateljevim ravnanjem. Vrijedno je napomenuti da je mo. Penderecki bio rado viđen gost dirigent u Zagrebu- Zagrebačkom filharmonijom je posljednji put ravnao 2011. g. uz Radovana Vlatkovića kao solista a 2013. g. primio je odličje Reda Danice Hrvatske za posebne umjetničke zasluge.
Inventivno i cijenjeno djelo violončelističke literature XX stoljeća uz Zagrebačku filharmoniju i mo. Dawida Runtza izvest će svjetski nagrađivana kanadska umjetnica Luka Coetzee (2004.) Od profesionalnog debija s 11 godina nastupala je uz vodeće svjetske orkestre poput Berlinske filharmonije, Tonhalle Zϋrich, Elbenfilharmonie Hamburg i mnoge druge. Nakon osvojene 1 nagrade na izuzetnom „Međunarodnom natjecanju Pablo Casals“ 2023. g. njena solistička karijera je u još strelovitijem usponu tako je cijenjeni „Fanfare magazine“ opisuje kao „... tonski, tehnički i glazbeno izuzetnu umjetnicu“. Uz intenzivnu karijeru solistice i komorne glazbenice pokrenula je i zapažen projekt „Back to Bach“ za djecu. Luka Coetzee koncertira na izuzetnom instrumentu G. Guarnerija „filius Andrea“ iz 1712.-15. g.

LUDWIG van BEETHOVEN : Simfonija br. 1 u C- duru, op. 21

Prva Simfonija u C- duru bečkog klasičara Ludwiga van Beethovena (1770.- 1827.) jedino je majstorovo simfonijsko djelo koje, po nadahnuću, spada u ranije opuse no estetskim izrazom individualizma daje naslutiti kasniji izuzetan razvoj simfonizma.
Simfonijom op. 21 (praizvedenom u Beču 1800.g. ) prevladava Haydnovska lakoća izraza te melodijska gipkost no po neobuzdanoj ritmičkoj britkosti (pogotovo u Triu Menueta i efektnoj Codi Finala) spoznat ćemo zrelog Beethovena, radikalnog obnovitelja simfonijske teksture i orkestralne formacije. Najsuverenije je skladan posljednji stavak – silan unisono cijelog orkestra uvodnog Adagia pretače se u briljantan Finale – duhovitost izraza dobrog učitelja Haydna te genijalno nadahnuće, umijeće i entuzijazam mladog maestra Beethovena zadobivaju elementaran značaj u originalnosti novog simfonijskog stvaralaštva.