FEELHARMONIJA - MLADI DEBITANTI

Muzička akademija i Zagrebačka filharmonija

 

1. IVAN MAKAR: Intermezzo

Martin Pleše, dirigent

2. Pablo Sorozábal: No puede se, arija Leandra iz zarzuele La tabernera del puerto

LOVRE GUJINOVIĆ, tenor

3. Béla Bartók: Koncert za violu i orkestar

TONKA PHILIPS, viola

4. Sergej Prokofjev: Koncert za klavir i orkestar br. 3 u C-duru, op. 26
VITOMIR JANEZ ZAGODE, klavir

Besplatne ulaznice preuzimaju se na blagajni Zagrebačke filharmonije bez prethodne najave.

IVAN MAKAR : Intermezzo, praizvedba

PABLO SOROZÁBAL : No puede ser, arija Leandra iz zarzuele „La tabernera del puerto“
Šarmantna glazbeno-scenska forma zarzuela (španjolska opereta) izuzetno sofisticirano oslikava glazbeni duh Iberskog poluotoka. Među najvrsnijim skladateljima ovog spektakularnog žanra je svakako Pablo Sorozábal (1897.-1988.) umjetnik koji svojim majstorskim, pomno skladanim zarzuelama pjevačke soliste stavlja pred velike scenske, stilske i izvedbene izazove.

BÉLA BARTÓK : Koncert za violu i orkestar

U pismu Williamu Primroseu, škotskom violistu kojem je Béla Bartók (1881.-1945.) posvetio svoj izuzetan Koncert za violu, mađarski majstor piše “... u Koncertu želio sam se suprotstaviti strogom i prilično muškom karakteru solo-instrumenta transparentnom i diskretnom orkestracijom...“ Kao i mnogi europski intelektualci Béla Bartók svoje je utočište u posljednjim godinama života pronašao u SAD no ljubav prema domovini i narodnoj, mađarskoj melodici živi u ovoj briljantnoj skladbi, jednom od najcjenjenijih solističkih koncerata za violu u glazbenoj literaturi.

SERGEJ PROKOFJEV : Koncert za klavir i orkestar br. 3 u C-duru, op.26
„...Prokofjev! Glazba i mladež se žare, u tebe glazba postiže zvonki let...“- stihovi su simbolista, pjesnika Konstantina Baljmonta kojem je ruski glazbeni majstor Sergej Prokofjev (1891.-1953.) posvetio svoj 3. Koncert za klavir i orkestar skladan u ljeto 1921. g. Remek-djelo žive i svijetle orkestracije, tokatne manire solističkog sloga posve odražava skladateljevu ljubav prema klasičnom glazbenom izrazu maštovito ukazujući da glazbena povijest i melodija u rukama majstora živi i u doba strojeva i otuđenosti.

Uz Zagrebačku filharmoniju, mo. Stjepana Vugera, studenta dirigiranja Martina Plešu te pripovjedača Fabijana Komljenovića nastupit će nagrađivani studenti MA u Zagrebu :

Ivan Makar (Zagreb, 1999.) je osnovnoškolsko i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje stekao u Glazbenom učilištu Elly Bašić. Za kompoziciju se počeo zanimati tijekom srednje škole gdje je imao priliku pohađati predmet Vježbe iz kompozicije u razredu Thomasa Burića i Tibora Szirovicze. Diplomirao je teoriju glazbe na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (2023.), a trenutačno je student četvrte godine studija kompozicije u razredu Srećka Bradića. Njegove kompozicije izvođene su u okviru brojnih kulturnih i glazbenih manifestacija. Dobitnik je stimulacije stvaralaštva mladih skladatelja iz sredstava fonda „Rudolf i Margita Matz“ za 2025. godinu.

„Intermezzo“ za simfonijski orkestar jednostavačna je skladba napisana u prokomponiranom obliku, tj. temelji se na glazbenim sekcijama koje sa svakim novim nastupom predstavljaju sasvim novi glazbeni materijal. Budući da sâm naslov djela ne upućuje ni na kakvo određeno značenje, prepuštam slušatelju da potraži svoje ako želi.

Lovre Gujinović (Split, 2003.) glazbeno obrazovanje započeo je u Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu kao gitarist. Kao učenik IV. gimnazije Marko Marulić u Splitu pjevao je u školskom zboru pod vodstvom Tomislava Varešića. Na njegov poticaj, krajem 2020., ozbiljnije se počinje baviti pjevanjem pod mentorstvom Branke Pleština Stanić. Trenutačno je student treće godine studija pjevanja na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u razredu Martine Gojčeta Silić. U travnju 2021. postao je vanjski član zbora Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu pod vodstvom maestra Vetona Marevcija te je iste godine imao priliku sudjelovati na Splitskom ljetu. Sudjelovao je u svim projektima opernih sezona 2021./2022. i 2022./2023., a suradnju sa splitskim kazalištem uspješno i kontinuirano nastavlja do danas. U sklopu 68. Splitskog ljeta, na inicijativu maestra Vetona Marevcija, ostvario je svoj solistički debi na Peristilu u Verdijevoj Aidi, nastupivši u ulozi Glasnika te tako postao najmlađi debitant u povijesti HNK-a Split. U akademskoj godini 2023./2024. sudjeluje u više projekata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, među kojima se ističe Misa za soliste, zbor i orkestar Josipa Prajza čime ostvaruje svoj debi u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Od sezone 2024./2025. djeluje kao stipendist HNK-a u Zagrebu, gdje ostvaruje niz uspješnih nastupa u manjim i srednjim opernim ulogama. Dosad je surađivao s Karlovačkim komornim orkestrom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Zagrebačkom filharmonijom. Redovito se usavršava kod renomiranih pedagoga i pjevača kao što su Željko Lučić, Bojidar Nikolov, Luis Chapa, Hasmik Papian i dr.

Tonka Philips (Zagreb, 2004.) studentica je četvrte godine studija viole na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u razredu Milana Čunka. Srednjoškolsko glazbeno obrazovanje završila je u Glazbenoj školi Pavla Markovca u razredu Jasne Simonović Mrčela. Za vrijeme obrazovanja osvojila je razne nagrade, od kojih se ističu prva nagrada na Hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa 2021., za koju je osvojila Oskara znanja, te druga nagrada na 12. Hrvatskom natjecanju mladih glazbenika Papandopulo 2024. Nastupala je u brojnim uglednim orkestrima kao što su Hrvatski barokni ansambl, Hrvatski komorni orkestar, Zadarski komorni orkestar te Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. Kao solistica nastupala je uz pratnju Zagrebačkih solista, Gudačkog orkestra Hrvatske glazbene mladeži te uz Gudački orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Vitomir Janez Zagode (Celje, 2002.) klavir je počeo svirati u dobi od četiri godine u Glazbenoj školi Celje u razredu Primoža Mavriča. Trenutačno je student pete godine studija klavira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u razredu Danijela Detonija. Tijekom dosadašnjeg glazbenog obrazovanja osvojio je tridesetak prvih i sedam drugih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima. Među njima se ističu dvije prve i jedna druga nagrada na državnom natjecanju Tekmovanje mladih glasbenikov Republike Slovenije (TEMSIG), posebna nagrada za izvedbu skladbe Jubilus Ive Josipovića na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Svetislav Stančić, kao i prva nagrada te naziv apsolutnog pobjednika na međunarodnom natjecanju Mladi virtuozi 2024., za što mu je dodijeljena i Plaketa Grada Zagreba. Kao solist istaknuo se nastupom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu sa Simfonijskim orkestrom Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Također je nastupao i s Celjskim simfonijskim orkestrom u Velikoj dvorani Slovenske filharmonije te s Gudačkim orkestrom Glazbene škole Celje. Tijekom svog obrazovanja usavršavao se kod istaknutih pedagoga i pijanista, među kojima su Ruben Dalibaltayan, Sijavush Gadjijev, Simon Trpčeski, Julija Gubaidulina, Arbo Valdma, Lovro Pogorelić, Bruno Vlahek, Lovre Marušić i Ivan Krpan. Redovito nastupa kao solist i u komornim sastavima u Sloveniji i inozemstvu, uključujući Italiju, Hrvatsku i Španjolsku.

Martin Pleše (Koprivnica, 2000.) student je pete godine studija dirigiranja u razredu Mladena Tarbuka i Tomislava Fačinija. Tijekom svojeg školovanja okušao se u sviranju različitih instrumenata, uključujući rog, tamburu, violinu, klavir i čembalo. Kroz godine glazbenog obrazovanja usavršavao je svoje vještine i znanje na seminarima, među kojima se izdvaja sudjelovanje na seminarima pod vodstvom maestra Alessandra Cadarija i Matije Fortune.
Od najranijih dana aktivno sudjeluje u raznim glazbenim društvima i udrugama, s kojima je imao priliku proputovati veliki dio srednje, južne i jugoistočne Europe kao hornist u Gradskom puhačkom orkestru Križevci te kao čelist i berdaš u Gradskom tamburaškom orkestru Križevci. U travnju 2021. preuzima ulogu voditelja Mješovitog zbora katedrale Presvete Trojice u Križevcima, a u siječnju 2026. postaje voditeljem Hrvatskog pjevačkog društva „Kalnik” Križevci. Od ljeta 2024. godine član je International Summer Opera Studija kao korepetitor i umjetnički suradnik. Sudjelovao je u nizu uspješnih projekata Simfonijskog, Duhačkog i Tamburaškog orkestra te Zbora i Komornog zbora Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Kao gost dirigent surađivao je s Orkestrom mladih glazbenika i Gradskim tamburaškim orkestrom Križevci. Uz dirigentsko djelovanje, bavi se i skladanjem te je napisao nekoliko aranžmana za Gradski tamburaški orkestar Križevci i Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije te nekoliko aranžmana i originalnih kompozicija za zborove.
U dvadeset godina glazbenog obrazovanja osvajao je brojne nagrade na državnim natjecanjima Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga uključujući četiri prve nagrade i dva Oskara znanja u disciplini solfeggio. Dobitnik je dviju Rektorovih nagrada Sveučilišta u Zagrebu za sudjelovanje i doprinos opernom projektu Amfitrion Borisa Papandopula kao asistent zborovođe u akademskoj godini 2022./2023, te za sudjelovanje i doprinos opernom projektu Hipolit i Aricija kao asistent dirigenta u akademskoj godini 2024./2025.