BENJAMIN BAYL, dirigent

LOVRE MARUŠIĆ, klavir

LEÓ WEINER : Serenada za orkestar, op. 3

Leó Weiner (1855,-1960.) izuzetan je madžarski skladatelj, komorni glazbenik i pedagog koji se u svom stvaralačkom izričaju nije zanio modernističkim smjernicama nego je ostao ukorijenjen u melodijsku sadržajnost, folklorna obilježja tako razvivši ljudsku bliskost umjetnosti ponijevši laskav nadimak „madžarski Schumann“.
Serenada op. 3 (1906.) izuzetno je vrijedna četverostavačna orkestralna minijatura – prvi veliki uspjeh mladog glazbenika; zbog jedinstvene puhačke iskričavosti, baršunaste gudačke teksture uz trajno obnavljanje folklornih napjeva koje je glazbeni majstor očuvao u izvornosti.

PETAR ILJIČ ČAJKOVSKI : Koncert za klavir i orkestar br. 2 u G- duru, op. 44

1877. g. – u jeku skladanja najemotivnijeg trenutka opere „Evgenij Onjegin“ (Tatjaninog ljubavnog pisma) ruski majstor Petar Iljič Čajkovski prima pismo A. Miljukove,svoje buduće supruge i poticaj na skladanje novog remek djela – 2. Koncerta za klavir u G-duru. Izvanredna podudarnost stvarnih događaja, emotivnih previranja i kreativne genijalnosti rezultirala je neizrecivo snažnim djelom koje u punoj izražajnosti i neposrednosti zahtijevaju umijeće solista i orkestra.
Izuzetan uvodni „Allegro“ je slobodna, zahtjevna „Simfonija concertante“ za klavir i orkestar nadahnuta ruskim narodnim napjevima uz suvereno europsko skladateljsko umijeće po kojem je Čajkovski toliko dojmljiv. Preplitanje dvije glazbene tradicije još je izraženije u sanjivom „Andante non troppo“- baršunast veo orkestra uvodi solista u glavnu temu koji ubrzo „predaje“ melodijsku dominaciju gudačima. Finalni „Allegro con fuoco“ sazdan je od varijacija na (tada popularan) narodni napjev u plesnoj, skercoznoj izmjeni klavira i orkestra.
Uz Zagrebačku filharmoniju, blistav Koncert u G-duru izvest će Lovre Marušić (1992.) hrvatski pijanist svjetskog ugleda, znan po osvajanju brojnih nagrada ( srebrna medalja 2021. g. na „Cleveland Piano Competition“, specijalna „R. Schumann“ nagrada na „Int, Telekom L. van Beethoven Competition“ u Bonnu 2023. g. i mnogim drugima) te po istaknutoj solističkoj karijeri. Prvu pouku iz klavira dobiva u rodnom Omišu i nastavlja u Moskvi, Zagrebu i Weimaru. Bilježi nastupe s uglednim svjetskim orkestrima te komornim sastavima, dobitnik je Rektorove i Dekanove Nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Nakon zvanja asistenta na pijanističkom odjelu MA u Zagrebu pedagošku karijeru nastavio je u Klagenfurtu.

WILLIAM WALTON : Simfonija br. 1 u b- molu

Sir William Walton (1902.-1983.) jedan je od najdarovitijih britanskih skladatelja XX stoljeća, majstor široke melodijske linije a posebno transparentne polifonije.
Ekspresivno- raznolika, Prva Simfonija burna je preslika emotivnih životnih previranja izuzetnog mladog umjetnika; Allegro assai je snažnim, ritmiziranim gudačima i „tragičnim“ motivom rogova jedan od najintenzivnijih simfonijskih stavaka 20. st. Od burnog Scherza do izuzetne energije Finala- kritika je, nakon praizvedbe 1935.g. Prvu Simfoniju okrunila kao „najemotivniju britansku simfoniju“ kao i laskavim epitetom „Fantastične“ Simfonije XX stoljeća.
Zagrebačkom filharmonijom ravnat će mo. Benjamin Bayl (1978, Sydney, Australija), glazbenik izuzetne svestranosti; orguljaš te dirigent širokog raspona repertoara- od koncertiranja na povijesnim instrumentima, znamenitih tonskih zapisa romantičke i klasične literature do praizvedbe suvremenih skladbi. Prije studija dirigiranja na Londonskoj Kraljevskoj Akademiji bio je prvi australski orguljaš King's Collegea u Cambrigdeu. Vodio je brojne simfonijske i operne projekte diljem svijeta te mentorstvo s nadarenim mladim glazbenicima.