DAVID DANZMAYR, dirigent

MARTINA FILJAK, klavir

JOHANNES BRAHMS : Koncert za klavir i orkestar br. 1 u d- molu, op. 15

Simfonija za klavir i orkestar – u ljeto 1854. g. mladi Johannes Brahms (1833.-1897.) piše Clari Schumann ...“ pretvorio  sam svoju simfoniju u koncert za klavir...“ – doista, 25- godišnji skladatelj stvorio je intenzivnu i strastvenu skladbu duboke teksture i virtuoziteta. Sam naslov prvog stavka (Maestoso) očituje orkestralnu asocijaciju na silnu moć Beethovenove 9. Simfonije ; ovaj stavak je „srž“ skladbe – dionica klavira zahtijeva virtuoza no umijeće solista nije protkano suhom „bombastičnosti“ poput mnogih drugih skladbi toga vremena upravo zbog izražajne sinteze pijanističkog umijeća u orkestralni zvuk i korpus. Adagio Koncerta otvara se suzdržanom temom u prigušenim gudačima uz terce fagota; nastup solista transcedentalne je čistoće i preobrazbe- podnaslov stavka dugo je bio „Benedictus...“ što mnogi smatraju Brahmsovom odavanju počasti „Missi Solemnis“ L. van Beethovena. Finalni Rondo odrješitih je tema plesne osobitosti izvanredno polifono variranih u orkestru dok je solist pred obimnim tehničkim zahtjevima dugih nizova paralelnih terca i seksta koji prodornom gradacijom vode do trilera u „fortissimu“; coda- najavljena lirskom „cadenzom“ solista i „lovačkim“ zovom prvog roga blista u punom sjaju D- dura.

Jedinstven i bravurozan, 1. Koncert za klavir i orkestar (praizveden 1859. g.)uz Zagrebačku filharmoniju izvest će hrvatska pijanistica Martina Filjak (Zagreb, 1978.) koja plijeni pozornost publike diljem svijeta svojim poetskim umijećem, tehničkim majstorstvom instrumenta kao i karizmatičnom scenskom pojavnošću. Od 2009. g. i osvajanja 1. nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Clevelandu opsežan solistički repertoar proslavljene umjetnice kreće se svim epohama glazbene umjetnosti i uključuje više od 30 solističkih koncerata kao i nastupe s najuglednijim svjetskim orkestrima i dirigentima. Umjetnica (ovjenčana brojnim nagradama u domovini) posebnu strast gaji prema komornoj glazbi, voli putovati i govori sedam stranih jezika. O Martini Filjak „NY Times“ oduševljeno piše „...briljantna, osjetljiva i maštovita igra s tehničkom domišljatošću i prirodnom muzikalnošću... izvanredna individualnost...“

ANTONIN DVOŘÁK : Simfonija br. 8 u G- duru

8. simfonija češkog romantičkog majstora Antonina Dvořáka (1841.-1904. ) pripada razdoblju skladateljeve pune zrelosti – skladbi melodijska bujnost, pažljiva instrumentacija te spontanost češke narodne melodike i ritma daje izuzetnu čâr. Djelo obilja melodija (koje skladno moduliraju) te snažnih cikličkih motiva glavna su obilježja ove zanosne Simfonije.

Allegro con brio započinje strastvenom „cantilenom“ violončela u g- molu, radosnim „cvrkutanjem“ flaute te jarkim fanfarama koje su vodeći motiv cijele skladbe. Melankoličan „Adagio“ preobraženog je zvučnog krajolika, intimne atmosfere s mirnim „uzdahom“ gudača u uvodu te lirskim solom prve violine u središnjem dijelu. Allegretto grazioso otmjen je, sanjiv valcer sugestivnom gradacijom uzbudljivo kulminirajući u Codi- vatrenom češkom „Furiantu“. Svečanim duhom fanfara započinje Allegro non troppo- radosno „brišući“ sjećanja na melankoliju i sjetu- uz jedan od najvirtuoznijih sola prve flaute oživljuju svi glazbeni motivi Simfonije u vatrenoj energiji finala.

Antonin Dvořák skladao je rapsodičnu 8. Simfoniju u jesen 1889. g. i ravnao praizvedbom 2. veljače 1890.g. u Pragu.

Zagrebačkom filharmonijom ravnat će mo. David Danzmayr, prethodni šef dirigent, rado viđen gost dirigent u glazbenika i zagrebačke publike.