Prijeđi na glavni sadržaj
Zagrebačka Filharmonija logo
Koncertni kalendar
Povratak
Petak
6.
ožujka 2026.
u 19:30
PLAVI CIKLUS
PLAVI CIKLUS

EVAN ALEXIS CHRIST, dirigent

SIDONIJA LEBAR, violina

Program:

Richard Wagner: Siegfried idila, simfonijska poema

Wolfgang Amadeus Mozart: Rondo KV 373, Adagio KV 261, Rondo KV 269

Srđan Dedić: Simfonijski stavak, za orkestar

Richard Strauss: Kavalir s ružom, suita op. 59

SRĐAN DEDIĆ : Simfonijski stavak

Srđan Dedić (1965.), hrvatski je skladatelj i pedagog čije su skladbe izvođene i nagrađivane u 28 zemalja svijeta, također objavljene na desetak nosača zvuka.

Simfonijski stavak, skladan na poticaj Zagrebačke filharmonije 2010. g. glazbena je spoznaja Dedićeva zrelog opusa; od tihe snovitosti do zvukovne velebnosti, skladateljeva vizija je orkestralni virtuozitet naglašen zvukovnim lûkom stalne varijacije- mijene gudačke lirike s naglašenim poentilizmom udaraljki.

Ritamski i melodijski, Simfonijski stavak skladba je iskonske snage, konstruktivne forme i uzorne vještine.

WOLFGANG AMADEUS MOZART :

Rondo KV 373
Adagio KV 261
Rondo KV 269

 

Iznimna je prigoda uživati u triptihu zvukovno bujnih koncertantnih stavaka Wolfganga Amadeusa Mozarta u kojem spoznajemo svo umijeće i vitalnost glazbenog majstora koji je, uz ostale glazbene talente, bio dojmljivo vješt violinist.

Oba Ronda, KV 373 kao i KV 269 krase spontana dražest, svježina, brze- briljantne „pasaže“ kao i zvonki trileri – violinističke „majstorije“ nadahnuto skladane perom umjetnika koji je uz violinu odrastao i smiono istražio sve registre instrumenta. Adagio KV 261 elegantnog je i rafiniranog melodijskog bogatstva metaforički dajući naslutiti „arioznu“ narav kasnijih opernih remek djela- široke i pjevne lûkove jednog od najvećih majstora melodioznosti u povijesti glazbe.

Bisere koncertne violinističke literature W. A. Mozart nadahnuto je skladao 1775.-1777. g. i posvetio Antoniu Brunettiju, talijanskom violinističkom virtuozu, no iz glazbenopovijesnih izvora znamo da ih je i sam rado izvodio u užem, komornom krugu vrhunskih glazbenika.

Uz Zagrebačku filharmoniju i mo. Christa markantne koncertne stavke W. A. Mozarta izvest će Sidonija Lebar, od 1994. g. koncertna majstorica Zagrebačke filharmonije.

Sidonija Lebar rođena je u Kopru, gdje je stekla osnovnu glazbenu izobrazbu. U rodnom je gradu suosnivačica Komornog orkestra. Srednju školu nastavila je u Ljubljani, gdje je od drugog razreda bila članica Slovenske filharmonije. Godine 1987./1988. pohađala je majstorske tečajeve u Kölnu kod Gorjana Košute i Igora Ozima. Godine 1994. magistrirala je u klasi Tonka Ninića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dobitnica je nekoliko nagrada u Sloveniji i Italiji. Godine 1988. bila je koncertnom majstoricom Orkestra Alpe-Jadran pod umjetničkim vodstvom Györgya Győriványija Rátha. U Hrvatskome komornom orkestru djelovala je od 1989.-1996. Od 1991. stalna je članica Zagrebačke filharmonije, gdje je od 1994. koncertna majstorica. Dobitnica je Srebrne medalje u povodu 130. obljetnice Zagrebačke filharmonije. U Zagrebu djeluje kao koncertna majstorica orkestra HNK, Simfonijskog orkestra HRT-a, Hrvatskog komornog orkestra te kao vanjska članica Zagrebačkih solista. Održava i solističke recitale od kojih je najznačajniji onaj na Dubrovačkim ljetnim igrama 2004. Nastupala je i kao solistica s domaćim i stranim orkestrima. Od 2004. do 2012. bila je članicom Gudačkog kvarteta Rucner na mjestu prve violine. Sa Zagrebačkom filharmonijom i maestrom Pavlom Dešpaljem snimila je CD nosač zvuka Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula koji je 2008.g. dobio nagradu Porin kao najbolji album klasične glazbe.

RICHARD STRAUSS : Kavalir s ružom, suita, op. 59

Opera „Kavalir s ružom“ neodoljiva je glazbena komedija ljubavnih intriga, zavrzlama, radosti duha... – simbol bezvremenskog Beča. Upravo je izuzetan uspjeh opere, toliko dojmljive i deskriptivno moćne u duhu vremena valcera, kristalnih svijećnjaka i bogate odjeće potaknuo glazbenog genija Richarda Straussa (1864.-1949.) na skladanje suite po motivima vlastite opere.

U blistavoj suiti prepoznajemo duh koji je majstora vodio- vlastitim riječima: „skladao sam glazbu za komediju“; tako su u mnogim stavcima solistički glasovi „zamijenjeni“ instrumentima (primjerice kontrabasom, trubom...), glazbena poetika povezana je izvanrednim plesnim segmentima a sve u duhu čiste tonalnosti i dijatonike kojih je napaćeni svijet te 1946. g. bio željan. Od senzualnog uzbuđenja uvoda, spokojnog šarma središnjih stavaka do grandioznog Finala- završnog Valcera drugog čina – Straussova simfonijska sinteza opere je neodoljiva i strastvena.

Zagrebačkom filharmonijom ravnat će ugledni američki dirigent svjetskog glasa, mo. Evan Christ (1970.), student Harvardskog Univerziteta i Lajpciškog Glazbenog Konzervatorija. Ravnao je simfonijskim koncertima diljem Europe i Azije. Njegov umjetnički repertoar seže od djela klasičnog kanona do djela filmske i suvremene glazbe. Iznimno komunikativan, mo. Christ nadahnjuje intenzitetom, jasnoćom i autentičnošću glazbenog doživljaja.