CONRAD VAN ALPHEN, dirigent

ANDREY GUGNIN, klavir

MATKO BREKALO : Intuitivne imaginacije

Sadržajna tekstura bogatog opusa mladog osječkog skladatelja Matka Brekala poticajan je primjer posebnosti i šarolikosti stilskih poveznica novije hrvatske i europske glazbe.

Matko Brekalo ( Osijek 1993.) glazbeno školovanje započinje u rodnom gradu a zapaženim uspjehom i pohvalama diplomira u Beču na slavnom „R. Wagner Konzervatoriju“. Studirajući u Hrvatskoj i Austriji imao je priliku biti sudionik i organizator mnogih projekata – „Biennale Zagreb“, „Drava Klangmobil“, „Novalis music + art Festival“...) kao i autorskih koncerata. Stalni je član upravnog odbora „Hrvatskog tamburaškog saveza“ u Osijeku. Tijekom studija dobitnik je „Rektorove nagrade Sveučilišta J. J. Strossmayera“ u Osijeku i brojnih drugih nagrada za skladateljska postignuća. Djeluje kao vanjski suradnik osječke „Akademije za umj. I kulturu“ i kao autor umjetničkih osvrta za mnoge medije. O skladbi „Intuitivne imaginacije“ mo. Brekalo piše :

„Skladba „Intuitivne imaginacije“ pisana je za Zagrebačku filharmoniju kojoj je i posvećena. U skladbi sam pokušao evocirati zvučne impresije raznih simfonijskih uspješnica koje sam nezasitno preslušavao kao student, istodobno pokušavajući te impresije predstaviti na sebi svojstven način ... danas se kao još uvijek relativno mladi skladatelj srdačno zahvaljujem na povjerenju i prilici koju mi je pružila Zagrebačka filharmonija praizvedbom „Intuitivnih imaginacija“ 2024. g.

SERGEJ PROKOFJEV : Koncert za klavir i orkestar br. 3 u C- duru, op. 26

...“ Silovito se prolama i pjeni bujica : Prokofjev ! Glazba i mladež se žare, U tebe glazba postiže zvonki let ...“ – stihovi su ruskog simbolista, pjesnika Konstantina Baljmonta kojem je glazbeni majstor Sergej Prokofjev (1891.-1953.) posvetio svoj Treći Koncert za klavir, izuzetno djelo harmonijske smjelosti, bujne pjevnosti i uzbudljivih promjena raspoloženja.

Skladan u ljeto 1921. g. atmosferu mirnog odmora diskretno najavljuje melodičan solo dva klarineta u uvodu prvom stavku; furiozan – gotov „vragolasto“ duhovit nastup solista prenosi slušatelju glavnu narav Koncerta- briljantna, pomalo ironična a neizmjerno virtuozna borba čovjekova duha suprotstavljena buci strojeva i mašina ! Svojoj nezaustavljivoj ljubavi glazbenoj tradiciji Prokofjev se vraća drugim stavkom- maštovitom plesnom gavotom u temi s varijacijama. Treći stavak, neobuzdan no ujedno rafiniran posve je u znaku vrhunskog pijanističkog umijeća, žive i svijetle orkestracije i tokatne manire solističkog sloga.

Trećim Koncertom za klavir Sergej Prokofjev nam svojom jedinstvenom glazbenom ironijom poručuje – melodičnost živi i u doba strojeva i gotovo proročki najavljuje još jedno fantastično ostvarenje : film „Moderna vremena“ Ch. Chaplina iz 1936. g.

Remek-djelo pijanističke literature 20. st. uz Zagrebačku filharmoniju izvest će Andrey Gugnin-„strastveno virtuozan koncertni pijanist besprijekorne i okretne tehnike“- po ocjeni BBC Radija. Od fantastičnog uspjeha na kultnom „Međunarodnom pijanističkom natjecanju – Sidney“ 2016. g. na kojem je osvojio nagrade u svim kategorijama Gugnin je jedan od najvrsnijih svjetskih koncertnih pijanista. Njegov opsežan i rastući koncertni angažman uključuje suradnju s eminentnim dirigentima i orkestrima na svim kontinentima. Samo u sezoni 2024./25. Andrey Gugnin koncertira po cijeloj Europi, Singapuru, Japanu, Australiji te sudjeluje kao umjetnički direktor „Outwest Piano Festa“. Njegov najnoviji nosač zvuka sa Skrjabinovim Mazurkama (2022.) nagrađen je nagradom „Snimka mjeseca“- časopisa „Limelight“. Čest je gost festivala u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Hrvatskoj, SAD i Kanadi. Njegove snimke ansambalskih pijanističkih i violinističkih dua stekle su antologijski značaj.

HECTOR BERLIOZ : Fantastična simfonija, op. 14

Specifična obilježja „programnosti“ glazbe naziremo u svim razdobljima glazbenog stvaralaštva – od renesanse do Bečke klasike (Vivaldijeva „Godišnja doba“, Beethovenova „Pastoralna“ Simfonija“...) No, to su uglavnom bili sjajni primjeri „tonskog slikanja“ – najčešće dočaravanja zvukova prirode.

Romantizam – pogotovo životopisan opus francuskog skladatelja Hectora Berlioza (1803.-1869.) preobražava simfonijsku glazbu; uz smionu orkestraciju nov je „literarni program“ djela izražen skladateljevim riječima.

Svoje prvo veliko simfonijsko djelo – Fantastičnu simfoniju (1830.) Berlioz naziva i „Epizodom iz života jednog umjetnika“.

Sanjarenja. Strasti. – Nakon sjetne melodije sanjarenja susret s ljubljenom ženom preobražava mladog umjetnika – slušamo „idée fixe“ – glazbeni odraz zaljubljenosti, gipki motiv prepoznatljiv u cijeloj simfoniji.

Na plesu : živa , uzbudljiva vreva plesne dvorane – istančanim uvodom harfe kročimo u vrtoglav valcer.

Idila „Prizora na polju“ – čudesna slika ljetnog predvečerja, pastirskih napjeva (oboa i engleski rog). Mladi umjetnik se nada sreći s voljenom, no muče ga teške slutnje... udaljena grmljavina timpana...tišina..

Put k stratištu- snovi umjetnika.. povorka kreće uz zvukove koračnice čas turobne i divle, čas blistave i svečane.

San o vještičjem sijelu – Berliozova neobuzdana romantična mašta  je u punom zamahu, bogat polifon stil, neobično virtuozni gudači, odjek zvona i sudbinski „Dies Irae“ u trombonima – Finale Simfonije po dramatičnosti stoji uz Goetheova „Fausta“.

Hector Berlioz svojim je stvaralaštvom otvorio nove vidike, ukazao na razvoj izražajnosti i moći orkestra u čudesnim zvučnim efektima ; glazba je krenula novim putem i razvila se nova glazbena ideja – simfonijska poema.

Prvim koncertom „Plavog ciklusa“ Zagrebačke filharmonije ravnat će Conrad von Alphen – dirigent čuven kod glazbenika i publike po autentičnim, vizionarskim i maštovitim interpretacijama koje kreira ljubaznim i komunikativnim stilom.

Znakovitim umijećem inventivan u klasičnom repertoaru kao i bezvremenskim simfonijskim djelima mo. van Alpen može se podičiti impresivnim nizom nastupa uz znamenite orkestre – od Japana, Rusije, Europe do Južne Amerike. Najčuveniji svjetski solisti (Vengerov, Brautigam, Majski, Lamsma...) hvale maestra zbog izvanredne koncertne pratnje. Početkom 21. st. Conrad van Alpen osnovao je „Simfoniu Rotterdam“- respektabilan orkestar čiji je i danas umjetnički direktor. Pod njegovim sugestivnim vodstvom orkestar je čest gost glazbenih festivala te redovito koncertira diljem svijeta.