Prijeđi na glavni sadržaj
Zagrebačka Filharmonija logo
Koncertni kalendar
Povratak
Petak
14.
studenoga 2025.
u 19:30
PLAVI CIKLUS
PLAVI CIKLUS

LAWRENCE FOSTER, dirigent

ANDREI KOROBEINIKOV, klavir

Program:

Robert Schumann: Simfonija br. 3 u Es-duru, op. 97

Felix Mendelssohn Bartholdy: Koncert za klavir br. 2 u d-molu, op. 40

Robert Schumann: Simfonija br. 4 u d-molu, op. 120

Jedinstvena je prilika slušati izvedbu sve četiri Simfonije Roberta Schumanna i Klavirskih koncerata Felixa Mendelssohna uz mo. Lawrence Fostera i Zagrebačku filharmoniju.

Antologijski ciklus dovršit ćemo 14. 11. 2025. uz slavnog ruskog pijanista Andrei Korobeinikova (1986.), solista iznimne svjetske karijere i osvajača nagrada na vodećim pijanističkim natjecanjima. Koncertirajući diljem svijeta čuven je po izvedbama romantičke pijanističke literature i čestim prijenosima uživo radio i TV postaja. Uz Zagrebačku filharmoniju i mo. Fostera izvest će 2. Koncert Felixa Mendelssohn- Bartholdya u d- molu – djelo virtuozne vještine poetskog zanosa zrelo sjedinjene s elegancijom forme solističkog koncerta. Upravo je te izražajne osobine skladateljske zrelosti Robert Schumann cijenio u majstorstvu svog dobrog prijatelja Felixa.

Na istom koncertu 14. 11. uživat ćemo i u 3.- „Rajnskoj“ Simfoniji Roberta Schumanna- svečanoj, radosnoj viziji ljepota divne rijeke, svih raznolikosti moćnog toka i povijesnog okruženja. U snazi instrumentacije bujne „Rajnske“ Simfonije nadahnuće je crpio i Gustav Mahler zanesen pjesničkom blagošću drvenih puhača u 3. stavku a posebno sugestivnim „Feierlich“- epskom vizijom svečanosti u Kӧlnskoj katedrali.

Neprocjenjivo sugestivan ciklus djela ranih njemačkih romantičara Mendelssohn- Bartholdya i Schumanna Zagrebačka filharmonija i mo. Lawrence Foster završavaju 4. Simfonijom Roberta Schumanna u d- molu (1851) koju je sam skladatelj s ljubavlju nazivao „Clara“. Suptilan, intiman glazbeni izraz poetske ljubavi u koji je majstor unio svu svoju nadarenost posebno uzdiže bezvremenska ljepota zanosne „Romanze“ za solo-violinu i orkestar.
Nakon praizvedbe 1853. g. 4. Simfonija postala je oživotvorenje romantičkih ideala, kako glazbenih tako i poetskih.