Prijeđi na glavni sadržaj
Zagrebačka Filharmonija logo
Koncertni kalendar
Povratak
Petak
24.
listopada 2025.
u 19:30
PLAVI CIKLUS
PLAVI CIKLUS

DAWID RUNTZ, dirigent

LEONHARD BAUMGARTNER, violina

Program:

Johann Strauss II: Šišmiš, uvertira opereti

Wolfgang Amadeus Mozart: Koncert za violinu i orkestar br. 1 u B-duru, KV 207

Franz Schubert: Rosamunde, uvertira

Franz Joseph Haydn: Simfonija br. 92 u G-duru, Hob I/92, Oxford

 

JOHANN STRAUSS II : Šišmiš, uvertira opereti

Opereta „Šišmiš“ Johanna Straussa ml. bez dvojbe je najraskošnije operetno djelo u bogatoj povijesti ove šarmantne glazbene vrste.

Uvertira opereti virtuozna je kaskada ritma, briljantnih plesnih melodija i zanosnog „bečkog“ kolorita elegancije i glazbene živosti.

 

WOLFGANG AMADEUS MOZART : Koncert za violinu i orkestar br. 1 u B- duru, KV 207

 

Koncerti za violinu i orkestar W. A. Mozarta (1756.-1791.) vrhunska su djela cjelokupne violinističke literature.

Prvi Koncert za violinu i orkestar mladi majstor skladao je sa samo 17 godina (1773. g.) i praizveo ga kao koncertni majstor dvorskog orkestra u Salzburgu što očituje  veliku i uzornu violinističku vještinu kao i interpretativno bogatstvo.  

Šarmantan i dojmljiv Koncert u B- duru čut ćemo u izvedbi Leonharda Baumgartnera (Beč 2007.), mladog austrijskog violinističkog virtuoza iznimne karijere u usponu znanog po nadahnutim izvedbama djela W. A. Mozarta. Uz brojne druge nagrade Leonhard Baumgartner 2024. g. osvojio je EBU Nagradu za glazbenika godine.

Znameniti mladi solist koncertira na vrijednom instrumentu A. Stradivarija „Ex Petherick“ iz 1683. g.

 

FRANZ SCHUBERT : Rosamunde, uvertira

 

Uvertira „Rosamunde“, biser ranoromantičkog simfonizma predigra je glazbenom igrokazu „Čarobna harfa“. Franz Schubert (1797.-1828.) bečki skladatelj neizmjerne lakoće i melodijske širine glazbene poetike u svojoj je najznamenitijoj uvertiri oživotvorio silinu bogatih ugođaja. Glazbeni komentari nakon praizvedbe 1820. g. bili su jednodušni ...“ mladi Schubert prizvao je bezvremensku glazbenu magiju...“

 

FRANZ JOSEPH HAYDN : Simfonija br. 92 u G- duru, Hob. I/92, Oxford

 

Franz Joseph Haydn (1732.-1809.) prvi je skladatelj europskog ugleda koji je svjesno, bezuvjetno i nadasve nesebično slijedio svoje osobne i umjetničke sklonosti kao skladatelj i kao pedagog.

Osobnost njegova majstorstva izvanredan je sklad umijeća, temperamenta, duhovitosti a svakako i odlučnosti u reformama- Haydna poznamo kao „oca novog orkestra“.

Titula počasnog doktora Sveučilišta Oxford bila je veliko priznanje skromnom austrijskom majstoru a izvedba Simfonije br. 92 u ljeto 1791. g. (skladane kao znak zahvale za titulu ) očitovala  je obilje izvornosti, znanja i sažela Haydnova simfonijska dostignuća prethodnih 30 godina neumornog rada.    

„Moja je želja iznenaditi publiku nečim novim“ – piše „tata“ Haydn dobrom prijatelju. Ritmiziran, osebujan pečat uvelike je prisutan već u uvodnom Adagiu koji prethodi blistavom dodiru Allegro spirituoso u kojem majstor kreativno varira glavne teme u svim instrumentima. Adagio cantabile smiren je i dirljiv stavak „lirske“misli s dramatičnom međuigrom. Intenzivan Menuet , duhovit i pun neobuzdanih ritmičkih obrata u duhu je austrijskih „ländlera“ nemirnog koraka, a nagovješćuje slobode Beethovenovih scherza. Buran Presto pravi je odraz Haydnove iskrene, nesebične i optimistične naravi- izvanredno kolorističko prožimanje instrumentalnih efekata u posljednjem stavku nije samo virtuozno – Haydna upoznajemo kao vrsnog navjestitelja novog orkestralnog doba.




Koncert se održava povodom 70. obljetnice Austrijskog kulturnog foruma uz ljubaznu potporu Erste Bank Hrvatska.