COSETTE JUSTO VALDEZ, dirigentica
MARTIN STURM, orgulje
Maurice Ravel : Couperinov grob
Okružen umjetničkim i svjetskim previranjima francuski glazbeni genij Maurice Ravel (1875.-1937.) orkestrirao je 1919. g. „Couperinov grob“ (svoju suitu za klavir) – bajkovit i zanosan pogled u prošlost. Orkestralna suita, u kojoj je skrivena ljepota umijeća majstora barokne glazbe (posebice F. Couperina) i živost mediteranskih plesova, očarava blještavilom i maštom.
Prélude-hitar poput potoka, brz je stavak s znamenitim solom prve oboe. Italijom nadahnut „Forlan“ elegantan je i raskošno ritmički punktiran. „Rigaudon“-koloritan provansalski ples vedar je, blistav i optimističan.
Ujedinivši svoju ljubav za prošlost, ogromno znanje i duhovitost s mediteranskim temperamentom Maurice Ravel skladao je bezvremensko remek djelo-evokaciju barokne umjetnosti kroz vlastitu genijalnu prizmu XX stoljeća.
Orkestralna suita „Couperinov grob“ praizvedena je u veljači 1920. g.
Johann Sebastian Bach : Koncert za orgulje i gudače u d-molu, BWV 1052
Johann Sebastian Bach (1685.-1750.) do neslućenih umjetničkih visina razvija umijeće barokne polifonije. U nepreglednom bogatstvu njegova stvaralaštva ističe se Bachova velika strast prema glazbi za orgulje – upravo taj veličanstveni instrument najsnažnije oslikava svu vještinu, znanje i fantaziju glazbenog giganta.
Koncert u d-molu BWV 1052 skladan je po uzoru na talijanski barokni solistički koncert u formi brzi-spori-brzi stavak. Mnogi muzikolozi smatraju da je Bach djelo „skicirao“ u Kӧthenu a dovršio ga u Weimaru ; sa sigurnošću možemo reći da su ga skladatelj i njegovi sinovi izvodili na orguljama (kao i na čembalu) uz manji sastav gudača.
„Tutti“ uvod prvom stavku motoričan je motiv velike dramske snage u kojem solist nastupa „unisono“ s gudačima. Polifona struktura prekinuta je virtuoznom „ cadenzom“ solista na sredini stavka.
U drugom stavku prepoznat ćemo genijalnog majstora u neslućenoj ljepoti melodičnosti i umijeću improviziranja – „ostinato“ pratnju dubokih gudača nadvisuje prozračna i bogato ornamentirana melodija koja je ( po baroknoj tradiciji) bila nenadmašno kreativno bogatstvo umješnosti.
Čvrsto motoričan „tutti“ trećeg stavka izražajan je uvod u stavak bogatog „tokatnog“ karaktera ; smionog, svježeg i solistički virtuoznog.
Izražajan i moćan Koncert za orgulje i gudače u d- molu BWV 1052 uz gudače Zagrebačke filharmonije izvest će Martin Sturm (1992.), profesor na „Glazbenom učilištu Franz Liszt“ u Weimaru. Interpret je svjetske klase orguljske glazbene baštine svih epoha s posebnim zanimanjem za baroknu glazbu i improvizaciju. Njegovo umijeće muziciranja, kako na povijesnim orguljama tako i na instrumentima velikih koncertnih dvorana donijelo mu je reputaciju karizmatičnog mladog virtuoza. Dobitnik je brojnih nagrada ( ION Natjecanje 2018. Nϋrnberg-prva nagrada, Bavarska nagrada za kulturu 2018. g. ). Prof. Sturm je vrlo angažiran pri restauraciji povijesnih instrumenata.
Zagrebačka filharmonija ima veliku čast da će se umjetnik takve vrsnosti pridružiti orkestru u izvedbi čuvene 3. Simfonije Camille Saint – Saënsa koja nosi znakovit naziv „S orguljama“.
Camille Saint-Saëns : Simfonija br. 3 u c-molu, op. 78
Camille Saint – Saëns (1835- 1921) skladatelj je iznimnih glazbenih talenata – u mladosti „čudo od djeteta“ – do kraja plodnog i uspješnog života njegova glazba bila je prožeta dahom životopisne i šarmantne francuske melodike. Za svoje neizmjerne zasluge stekao je počasne naslove na Oxfordu i Cambridgdeu kao i čast promicatelja francuske kulture. Iako osporavana od tzv. „modernista“ njegova glazba je u potpunosti prožeta bogatim tonskim nasljeđem rapsodičnog romantizma a svakako i originalnim detaljima. U 3. Simfoniji u c-molu taj sjajan detalj, prava inovacija su moćne orgulje. Njihov neizmjerno silan zvuk daje pečat vječnosti ovoj grandioznoj skladbi.
Saint- Saënsova posljednja simfonija djelo je za velik sastav orkestra (uključujući 2 klavira i orgulje) skladano u briljantnoj cikličkoj formi. Kreativna moć francuskog majstora je na vrhuncu – dar za ljupku melodiju i pulsirajući ritam je neodoljiv. Rafiniran, vilinski i motoričan ugođaj prva tri stavka Simfonije prekida moćan akord orgulja u C-duru, akord Wagnerovske siline i snage koji je uvod u veličanstven finale Simfonije uz monumentalne fanfare i udaraljke.
Sam francuski skladatelj, dirigent i koncertni orguljaš Camille Saint-Saëns ravnao je praizvedbom svoje 3. Simfonije u Londonu 1886. g. uz ogroman uspjeh i ovacije publike.
Orkestrom Zagrebačke filharmonije ravnat će ma. Cosette Justo – Valdéz, kubanska dirigentica čiju međunarodnu karijeru krasi preciznost i inovativnost na koncertnom podiju, vrhunska interpretacija kapitalnih kao i novijih djela glazbene literature.
Nakon školovanja na rodnoj Kubi magistrirala je dirigiranje u klasi prof. K. Arpa u Manheimu. Čest je gost dirigent u SAD, Kanadi i Europi ( San Francisco, Edmonton, Vancouver, Ottawa, Stuttgart, Heidelberg, Manheim...) Nezaboravan je njen scenski prikaz Händelovog „Mesije“ i Mozartove „Così fan tutte“. Stalna je dirigentica „SO Edmonton“ u Kanadi.
