SIMON KREČIČ, dirigent
OLGA KERN, klavir
Sergej Rahmanjinov : Koncert za klavir i orkestar br. 2 u c- molu, op. 18
Velikan ruske i svjetske glazbe, pijanist – virtuoz i skladatelj Sergej Rahmanjinov rođen je 1873. g. u obitelji talentiranih glazbenika i ljubitelja glazbe. Od djetinjstva glazba je zauzimala posebno mjesto u njegovoj duši ; neizmjerno talentiran, skladao je operu „Aleko“kao diplomski rad za 17 dana! No, njegova pijanistička slava obišla je cijeli svijet. Fantastična umjetnička vrijednost glazbe Sergeja Rahmanjinova svjedočanstvo je izuzetne sposobnosti da orkestralnim bojama i neobično skladnim melodijskim čarom doslovce osvaja srca.
Krunu svog pijanističkog stvaralaštva i umijeća – 2 Koncert i c- molu – velikan je skladao s 28 godina (1901. g.) nižući umjetničke i osobne uspjehe. Skladba je epski nenadmašan melodični zamah virtuoziteta i dramske snage. Prvi stavak započinje misteriozno : „tamnim“ akordima klavira, sudbonosnom unisonom temom gudača i klarineta uz iznenađujući finale stavka. Adagio sostenuto je delikatan dijalog klavira i solo-puhača u meditativnoj atmosferi. Treći stavak je kontrastna igra efekata- neodoljiva „marširajuća“ tema u gustom pijanističkom slogu uz, po mnogima, najljepšu lirsku „cantilenu“ romantičke glazbe. Svoj Drugi Koncert za klavir i orkestar veliki pijanist praizveo je 1901. g. kao solist u Moskvi i posvetio ga svojem liječniku i prijatelju Nikolaju Dahlu.
Sergej Rahmanjinov : Rapsodija na Paganinijevu temu, op. 43
Tijekom ljeta 1934. g. 61-godišnji Rahmanjinov je ( poput Brahmsa i Liszta ) bio nadahnut jednostavnom melodijom violinističkog virtuoza N. Paganinija i skladao 24 Rapsodične varijacije za klavir i orkestar koje bi se, po karakteru i ugođaju, mogle smatrati svojevrsnim Koncertom za klavir.
Posebno zanimljivu notu ovom majstorskom djelu daje koreografija slavnog M. Fokina koji je „Rapsodiju“ 1939. g. uprizorio kao Paganinijevu biografiju! Za to maštovito uprizorenje sam Rahmanjinov je kreirao svojevrstan „scenarij“ svoje genijalne skladbe : tako od prve do sedme varijacije pratimo fantastičan prikaz pijanističke umješnosti. Zatim se glazba usporava- stapaju se dvije teme: izvorna Paganinijeva i veličanstvena himna „Dies Irae“. Varijacijom 11 snivamo carstvo ljubavi u gracioznom ritmu menueta, a od varijacije 19 do fantastičnog ( ali i iznenađujućeg finala) prepustimo se svojoj maštovitosti.
Uz Zagrebačku filharmoniju i mo. Simona Krečiča kao solist nastupit će gđa. Olga Kern – američka koncertna pijanistica, komorna glazbenica i pedagoginja. Nadaleko priznata kao jedna od najboljih umjetnica svoje generacije solistički koncertira na svim kontinentima. Sa 17 godina osvojila je prvu nagradu na pijanističkom natjecanju „Rahmanjinov“, a 2001. g. zlatnu medalju na natjecanju „Van Cliburn“ postavši tako jedina žena kojoj je to pošlo za rukom u 50 godina. Gđa. Kern članica je žirija na brojnim natjecanjima i jedna od slavnih „Stenway Ambasadora“. Od 2017. g. predaje na „Manhattan School of Music“ i iste godine prima zlatnu medalju „Ellis Island NYC“. Uz značajna diskografska izdanja, u sezoni 2023.-2024. izvela je sva četiri klavirska koncerta S. Rahmanjinova kao i „Paganini rapsodiju“.
Johannes Brahms : Varijacije na Haydnovu temu, op. 56
Glazbeno stvaralaštvo Johannesa Brahmsa ( 1833.-1897.) postalo je izvorište najzvučnije glazbe Zapada u 19. st. Umjetnikovo čvrsto uvjerenje bilo je držati se oblikovne tradicije svojih genijalnih prethodnika 1. Bečke škole ( Mozart, Haydn, Beethoven ); ta odlučna snaga uma i neizreciv talent vinule su Brahmsa među glazbene ikone koje nikad ne gube sjaj.
Burno rapsodične „Haydn varijacije“ op. 56 skladane su 1873. g. i rječito govore o rastućem Brahmsovu umijeću tehnike variranja. Za nadahnuće izabravši vrlo jednostavan i karakterističan „Koral sv. Antuna“ Brahms je skladao izvoran niz orkestralnih balada, intermezza i plesnih minijatura u kojima orkestar prezentira svu svoju moć i umijeće.
Od uvodne „izvorne“ teme slijedi osam varijacija u kojima, poput slikovnice, upoznajemo maštovite dramske likove. Posebno dojmljiva je sedma- zadivljujuća balada, a ostale bi po tradiciji romantike, mogli nazvati „karakternim“ varijacijama. U Finalu njemački genij podiže spomenik svim velikanima glazbe- svojim znanjem kontrapunkta, melodičnošću, maštom...jedinstvenošću.
Zagrebačkom filharmonijom ravnat će uvaženi slovenski dirigent i pijanist mo. Simon Krečič, ravnatelj Opere Slovenskog Narodnog Gledališča Maribor od 2013. g. Studirao je klavir i dirigiranje u Sloveniji i Švicarskoj ; nakon školovanja izgradio je opsežan simfonijski i operni repertoar kao i suradnju s orkestrima u Europi, Aziji uz ugledne soliste ( J. Cura, M. Fink, D. Tomšič-Srebotnjak, E. Indjic i mnoge druge). Dobitnik je nagrade na“Međunarodnom dir. natjecanju“ u Grossetu (Italija) 2008.g.
Prije svakog koncerta u ciklusu, u predvorju Velike dvorane s početkom u 19 sati, upoznajte dirigente, soliste i članove Zagrebačke filharmonije!
