ALESSANDRO CADARIO, dirigent
DEREN WANG, klavir
Program:
MAURICE RAVEL : La valse, koreografska poema
U austrijsku prijestolnicu Beč, Maurice Ravel (1875.-1937.) stigao je nakon 1. svjetskog rata po dašak olakšanja, ležernosti i sjećanje na mirnija i skladnija vremena.
„La valse“ je estetska ekstaza minule epohe valcera, skladba koja ne opterećuje teškim modernizmom nego lebdi u zanosnom plesnom ritmu. Ova „poema o valceru“ bila je skladana za čuveni ansambl „Ballets Russes“ no ravnatelj S. Djagilev skladbu je – odbio ! Time je obogatio svijet koncertne glazbe za djelo životne senzitivnosti, sjajne virtuoznosti i bogatog znanja instrumentacije po kojoj je francuski genij Maurice Ravel čuven.
Od dubinski misterioznog uvoda kontrabasa i fagota naslućujemo toliko šarmantan ritam i puls valcera, pomalo zagonetan i obavijen tajnovitošću. Tek nakon „vilinskog“ glissanda harfe uz puni zvuk gudača „La valse“raste u neizmjernoj zvukovnoj gradaciji velikog orkestra i brojne dinamičke efekte puhača i udaraljkaša.
„La valse“ je rukopis virtuoza koji je glazbenim nadahnućem vječnog valcera i šarmom francuske domovine stvorio raskošan i neprocjenjiv glazbeni užitak. Skladba je praizvedena 12. 12. 1920. u Parizu a najsnažnije je opisuju riječi muzikologa P. Landormya 1937. g.-...“La valse otkriva neočekivane dubine romantizma, snage i zanosa u manifestaciji mo. Ravela, suštinski klasičnog genija...“
MAURICE RAVEL : Koncert za klavir i orkestar u G-duru
Finoća i britkost duha udružene s golemim tehničkim znanjem vodile su Maurice Ravela do Izvanredno uspješnih ostvarenja.
Za Koncert u G- duru sam skladatelj izjavio je da mu je namjera bila skladati vedar i blještav divertimento u Mozartovu stilu s virtuoznom pijanističkom dionicom. Svijetla i transparentna tekstura ovog remek-djela ukazuje na mnoge glazbene uzore toga vremena-posebno jazz, ali i folklorne sugestiju.
U prilog takvom glazbenom promišljanju ilustrativan je temperamentan početak prvog stavka-Allegramente- uz bljesak udaraljki pikolo flauta izvodi šarmantnu i živu baskijsku narodnu melodiju koju solist prati briljantnim „glissandima“. U solističkoj dionici a i orkestralnoj pratnji (posebice puhačkih instrumenata) zanimljivo je spomenuti „jazzistička“ sola nadahnuta, pretpostavimo, Ravelovim putovanjima u SAD i suradnji s G. Gershwinom.
Od živog i iskričavog kolorita skladbe izdvaja se drugi stavak Adagio assai- skladan kao meditativan dijalog solista i orkestra uz emotivan solo engleskog roga.
Koncert u G-duru- skladbu neposredne živosti i topline uz Zagrebačku filharmoniju i mo. A. Cadaria izvest će Deren Wang (1977. Tokio). G. Wang je dobitnik 1. nagrade na Pijanističkom natjecanju S. Stančić 2023. g. u Zagrebu, nagrade za najbolju izvedbu Beethovenove sonate, najbolju suradnju s ZF uz izdavanje nosača zvuka za CRO Records. Klavir je počeo učiti na Yamaha Music School, već s 14 godina započinje školovanje na Hochschule Franz Liszt u Weimaru u klasi prof. G. Gruzmana. Uz punu stipendiju nizozemske vlade studira na Konzervatoriju van Amsterdam 2017.-2018. Dobitnik je tri specijalne nagrade na Natjecanju F. Liszt za mlade pijaniste, prve na „ Kombakai pij. natjecanju“ i treće na „Tokyo međunarodnom Natjecanju“.
Aktivno pohađa majstorske radionice diljem svijeta.
IGOR STRAVINSKI : Žar ptica, orkestralna suita (1945.)
Balet „Žar ptica“ Igora Stravinskog dojmljiva je i osebujna skladateljeva glazbena ilustracija ruske folklorne tradicije i narodnih bajki. Balet ima živu radnju u kojoj se sukobljavaju sile Dobra i Zla, nadnaravna Ptica i prinčevi koji pobjeđuju zlu magiju.
Instrumentalno blještavilo „Žar ptice“ već je na premijeri 1910. g. zadivilo parišku, kasnije i svjetsku publiku. Slavna baletna trupa „Ballets Russes“ blisko surađujući sa Stravinskim , premijerom „Žar ptice“kreativno je obilježila početak XX stoljeća. Skladajući izvanrednu suitu iz baleta (1945.) Stravinski je nedvojbeno potvrdio da epohalna baletna glazba zadivljuje i daleko od pozornice. Zanimljivo je da se umjetnik donekle poveo primjerom Wagnerovih „leitmotiva“ opisujući ljudske likove isključivo tonalnim motivima i melodički, dok je „zle i demonske“ uprizorio nepravilnim ritmovima i disonantnim intervalima; ilustrativan primjer su lirski „Moderato“- folklorno dekorativan i harmonijski skladan stavak a kao ugođajna suprotnost dijabolički „Ples“-snažno određen ritamskim figurama, pogotovo sinkopiranim efektima.
Suita skladana 1945. g. zamjetno se razlikuje od istoimene skladane 1919. po puno lakšoj i prozračnijoj orkestralnoj teksturi budući da ju je slavni majstor skladao tijekom svojeg „neoklasičnog“ razdoblja stvaralaštva.
Koncertom Zagrebačke filharmonije i interpretacijom programa intenzivnog i bujnog kolorita prve polovine XX stoljeća ravnat će talijanski dirigent mo. Alessandro Cadario, svestran i uspješan glazbenik bogate karijere kao interpret simfonijske, operne i zborske glazbe. Uz dirigiranje s pohvalama je diplomirao skladanje i violinu. Od 2016. g. glavni je gost dirigent „I Pomeriggi Musicali“ u Milanu, jednog od najstarijih talijanskih simf. orkestara. Mo. Cadario 2015. g. debitira u „La Scali“ u Milanu i od tada njegova se karijera strelovito uzdiže. Ravnao je mnogim renomiranim orkestrima : Mariinski Orkestar- St Peterburg, Orkestar Rimske Opere, Monte Carlo Phil., Orkestar Kraljevske Opere-Liége, Krakovska Filharmonija i mnogim drugima. Božićni koncert 2017. g. pod njegovim ravnanjem iz Aule talijanskog Senata RAI je prenosio uživo.
