DAWID RUNTZ, dirigent

OREST SHOURGOT, violina

 

JOHANNES BRAHMS : Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 77

Stilska individualnost i slojevitost nadahnuća Johannesa Brahmsa (1833.-1897.), skladateljskog genija glazbenog romantizma do današnjih je dana fenomen pun životnosti.

Mnogo je simbolike u njegovu životopisu : rođen u Hamburgu mladost je proveo svirajući s ocem u gradskim gostionama sjeverne Njemačke. Stekavši golemo iskustvo i znanje koncertnog umjetnika svojim je školovanjem u Beču dovršio pomalo „trnovit“ životni put i postao elementarno glazbeno čudo, stilski individualist epohe glazbenog romantizma.

Brahmsov simfonizam nastavlja i produbljuje bečku tradiciju „zrelog Beethovena“ u svojoj moćnoj orkestraciji. Uz njegove četiri impozantne simfonije i ostala orkestralna djela majstorsko obilježje njegova stvaralaštva svakako je duboko prožimanje solističke koncertne dionice i orkestralne partiture čemu je pridavao posebnu pažnju.

Koncert za violinu i orkestar Johannesa Brahmsa (posvećen Josephu Joachimu, mađarskom violinističkom virtuozu) nadmašuje mnoge prethodne solističke koncerte kroz glazbenu povijest po majstorstvu kojim je ostvaren spoj melodijske pristupačnosti i skladateljskog perfekcionizma. Tim čudesnim zamahom započinje prvi stavak-spregom tihog i uznositog melodičnosti uvoda, olujnog naboja najave solista i burnim, gotovo prkosnim solom. Gradnja prvog stavka karakteristična je za Brahmsove uvodne stavke-to je tip simfonijski oblikovanog solističkog koncerta u kojem je, uz tehničku zahtjevnost, solist tematski u najužoj povezanosti s grandioznim tkivom orkestra.

Na koncert Zagrebačke filharmonije solist g. Orest Shourgot izvest će kadencu skladatelja i virtuoza Fritza Kreislera.

Sanjarski elegičan drugi stavak Adagio zasigurno je jedna od najčudesnijih Brahmsovih glazbenih misli-mirna i dirljiva serenada za obou i drvene puhače nakon koje solist razvija melodiju neslućene ljepote i eterične nježnosti.

Allegro giocoso je razigran i duhovit Rondo pon ritamskih iznenađenja u Brahmsu zvukovno prepoznatljivim paralelnim tercama i violinističkim dvohvatima; temperamentno remek djelo nadahnuto raspjevanim mađarskim folklorom i napjevima koje su slavni glazbenici, Brahms i Joachim izvodili kao „biseve“ na recitalima.

Dva glazbena genija, suradnika i prijatelja praizvela su ovo kapitalno djelo glazbene literature 1. 1. 1879. g. u Leipzigu – Johannes Brahms kao dirigent i Joseph Joachim kao solist.

Istančan i moćan Koncert za violinu i orkestar Johannesa Brahmsa izvest će g. Orest Shourgot, hrvatsko-ukrajinski violinist, koncertni majstor Zagrebačke filharmonije, pedagog, komorni glazbenik i dirigent.

Predstavnik je violinističkih škola najistaknutijih svjetskih violinista (D. Oistrakh, L. Kogan, L. Auer, J. Joachim i J. Dont). Nakon niza nagrada predaje violinu na „Konzervatoriju Čajkovski“ u Moskvi i član je ansambla „Moskovski solisti“pod vodstvom J. Bašmeta. Studij dirigiranja završava u Lavovu 2006. g. kod prof. J. Luciva.

U Hrvatskoj umjetnički djeluje od 1997. g. kao solist, koncertni majstor, pedagog, komorni glazbenik- dobitnik vrijednih nagrada „Judita“ i „Neven“ za integralnu izvedbu djela J. S. Bacha i E. Ysaÿa u istoj godini.

Solistički i uz orkestar nastupao je na svim kontinentima. Uz zapaženu pedagošku djelatnost ujedno je član ocjenjivačkih žirija na violinističkim natjecanjima (Sion-Švicarska i dr.)

2014. godine g. Orest Shourgot dobitnik je izuzetnog priznanja za svoje umijeće- HAZU mu dodjeljuje čast koncertiranja na legendarnom instrumentu G. Guarnerija „King“ – jednom od najvrjednijih gudačkih instrumenata današnjice.

LUDWIG van BEETHOVEN : 4. Simfonija u B- duru, op. 60
Glazbenik titanske snage Ludwig van Beethoven rođen je u Bonnu 1770. g. u obitelji koja je rano primijetila njegove iznimne glazbene sposobnosti. Njegov glazbeni razvoj teče u korak s vremenom u kojem je živio- to je doba revolucija, političkih i filozofskih rasprava i intenzivnog glazbenog života. Uz priznanja kao glazbeniku njegov život trajno obilježavaju dva „utega“-oko 1796. g. spoznaja da će trajno izgubiti sluh kao i razočaranja u ljubavnim vezama.
4. Simfoniju u B-duru skladao je u najsretnije doba svoga života ; pomiren s neizlječivom gluhoćom i zanesen ljubavlju. Grofica Theresa von Brunswick istinski ga je voljela, podržavala i cijenila njegovu umjetnost; ona je bila ta iskonska pokretačka sila u skladanju najromantičnije od svih njegovih simfonija.
Djelo je jedinstvena i neponovljiva glazbena vizija sreće i radosti.
U prvi stavak uvodi nas introvertiran uvod (po uzoru na majstorovog mentora J. Haydna) kojem slijedi osebujan Allegro vivace s brzim „staccatom“ gudača.
Drugi stavak ima zanimljivu ritmičku okosnicu koja je podloga melodičnoj „romanzi“ u gudačima i posebno solo-klarinetu flauti. Treći stavak Scherzo je pun duha sa smjelim akcentima i sinkopiranjem. Nepobjedivost Beethovenova duha zrači Allegro non troppo- motoričan, blistav „moto perpetuo“ s istaknutim solo-fagotom, gudačima i nevjerojatnim glazbenim iznenađenjem u finalu ! Genijalno pero Ludwiga van Beethovena vodili su divna dražest ljepote osjećaja i silina novootkrivene ljubavi.
4. Simfoniju u B-duru prati zanimljiva povijest od prvih izvedbi : prvi put djelo je izveo privatni orkestar princa Lobkowitza u njegovoj palači 1807. g. , a javnost je u Simfoniji uživala 1808. g. u Bečkom Burgtheatru.

Kupi ulaznice