Nedjeljom u 11 sati u foajeu HNK-a u Zagrebu
Prosječno trajanje koncerata iznosi oko 50 minuta.
Đana Kahriman, violina
Val Bakrač, violina
Lucija Brnadić, viola
Janko Franković, violončelo
Marko Radić, kontrabas
Ana Batinica, flauta
Vittoria Palumbo, oboa
Dunja Košutić, klarinet
Eva Fritz, fagot
Stepan Bebikh, rog
Viktor Čižić, klavir
Sergej Prokofjev:Uvertira na hebrejske teme, op. 34, za klarinet, gudački kvartet i klavir
Jean Françaix:Octet, À huit, za klarinet, rog, fagot, 2 violine, violu, violončelo i kontrabas
Moderato
Scherzo
Andante
Francis Poulenc:Sextet, FP 100, za flautu, obou, klarinet, fagot, rog i klavir
Allegro vivace
Divertissement: Andantino
Finale: Prestissimo
Guillaume Connesson:Double quatuor, za flautu, obou, klarinet, bas klarinet (arr. fagot) i gudački kvartet
U programu današnjega koncerta susreću se četiri skladbe koje, iako nastale u različitim razdobljima i estetskim okvirima, dijele zajedničku nit: istraživanje boje, karaktera i dijaloga unutar komorne glazbe.
Uvertira na hebrejske teme, op. 34 ruskoga skladatelja Sergeja Prokofjeva nastala je 1919. godine tijekom skladateljeva boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Djelo je napisano na poticaj ansambla ruskih židovskih glazbenika koji su Prokofjevu predstavili niz tradicionalnih melodija. Upravo te teme postaju temelj skladbe, oblikovane skladateljevim prepoznatljivim jezikom koji spaja ironiju, liriku i ritmičku energiju. Klarinet ima osobito istaknutu ulogu, evocirajući zvuk klezmer tradicije, dok gudački kvartet i klavir stvaraju bogatu, ali transparentnu teksturu. Uvertira istodobno odiše melankolijom i vedrinom, donoseći suptilan spoj folklornog nadahnuća i modernističkog izraza.
Octet, À huit Jeana Françaixa predstavlja primjer francuske neoklasične elegancije i duha. Françaix, poznat po svojoj sklonosti jasnoći, duhovitosti i lakoći izraza, u ovom djelu istražuje mogućnosti raznolikoga komornog sastava. Prvi stavak, Moderato, uvodi slušatelja u prozračan i uravnotežen glazbeni svijet, obilježen preciznom formom i profinjenim fraziranjem. Scherzo donosi živost, ritmičku razigranost i iznenadne kontraste, često s dozom suptilne ironije, dok završni Andante otkriva lirskiju stranu skladatelja, no bez težine romantične patetike.
Sextet, FP 100 Francisa Poulenca jedno je od najvažnijih djela komorne literature za puhače i klavir. Nastajalo je u razdoblju između 1932. i 1939. godine te odražava skladateljevu sposobnost spajanja različitih izražajnih svjetova. Kao član skupine Les Six, Poulenc razvija stil koji kombinira urbani šarm, humor i iznenadne emotivne dubine. Prvi stavak, Allegro vivace, obilježen je energijom i naglim promjenama raspoloženja, središnji Divertissement: Andantino donosi opušteniji, gotovo kabaretski ugođaj, evocirajući parišku glazbenu scenu međuratnog razdoblja, a Finale: Prestissimo zatvara djelo virtuozno i briljantno, u brzom i duhovitom karakteru koji ostavlja snažan završni dojam.
Program zaokružuje Double quatuor suvremenoga francuskog skladatelja Guillaumea Connessona, djelo koje na osobit način istražuje odnos dvaju komornih ansambala. Puhački i gudački kvartet djeluju kao dva ravnopravna tijela u stalnoj interakciji, ponekad u dijalogu, a ponekad u svojevrsnom suprotstavljanju. Connessonov stil obilježen je ritmičkom vitalnošću, naglašenim osjećajem za boju i utjecajima minimalizma, ali uz izraženu melodijsku jasnoću. Rezultat je glazba koja pulsira energijom i suvremenim senzibilitetom, istovremeno pristupačna i sofisticirana.
ULAZNICE
