TOMISLAV FAČINI, dirigent

DAVOR REBA, klarinet

Hindemith / Spohr / Schumann

Paul Hindemith je izuzetno plodan i inventivan skladatelj na svim poljima glazbenog stvaralaštva. Za razliku od svojih suvremenika ne priklanja se dodekafoniji, no usvaja slobodu atonalnosti. U skladbi koju ćemo večeras slušati, čuvenim Metamorfozama tek nekoliko puta doslovno citira C. M. von Webera (npr. u prvom stavku u divnom solu prve oboe ). Skladatelju Weberove teme služe kao motiv za motoriku, improvizaciju, pa čak i antiromantičnost. U drugom stavku (Scherzo) čujemo čak i elemente jazza kod limenih puhača. Kao bivši komorni i orkestralni glazbenik Hindemith sjajno poznaje izvedbene mogućnosti svakog instrumenta i to znanje obilato koristi kao skladatelj. Skladba je praizvedena u New Yorku 1944. g. , a kasnije je mnogim koreografima poslužila kao scenska glazba za suvremene balete.

Zagrebačkom filharmonijom večeras će ravnati mo. Tomislav Fačini (1975.), uvaženi hrvatski dirigent, pedagog, skladatelj i aranžer. Nakon diplome na MA u Zagrebu razvio je uspješnu karijeru u mnogim aspektima glazbene umjetnosti u domovini i diljem Europe. Trenutno je šef – dirigent zbora HRT-a, a rado je viđen gost – dirigent u ciklusima ZF svake sezone.

Virtuozan i izražajan, Prvi koncert za klarinet i orkestar u c-molu, njemački skladatelj Louis (Ludwig ) Spohr posvetio je J. S. Hermstedtu, ponajboljem klarinetistu toga vremena. Često zajedničko koncertiranje dva glazbenika, kao i Hermstedtove sugestije dovele su do skladanja iznimnog djela koje je, zbog svoje zahtjevnosti i kompleksnosti, dovelo i do usavršavanja i promjene građe klarineta s pet tipki na čak trinaest ! Umjetnici su zajednički praizveli Koncert u c – molu 1809. g. s velikim uspjehom i zanimanjem publike. Zvukovno bogat i efektan koncert večeras će izvesti Davor Reba (1975.), cijenjen hrvatski klarinetist, od 2001. g. solo – klarinetist ZF. Nakon diplome (1994.) i magisterija (1998.) na MA u Zagrebu, usavršavao se u Antwerpenu, a od 1997. g. stalni je član ZF. Profesor je na MA u Zagrebu, član brojnih žirija na domaćim i međunarodnim natjecanjima, istaknut komorni glazbenik i solist uz mnoge orkestre. 2006. g. bio je predstavnik Hrvatske u „ World Philharmonic Orchestra“ u Parizu. Sutvorac je nekoliko međunarodnih projekata natjecanja i usavršavanja za mlade klarinetiste. Kao solo – klarinetist ZF surađivao je s mnogim uvaženim glazbenicima i gostovao na vodećim pozornicama Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Azije.

O majstorskom i upečatljivom koncertu Louisa Spohra više na https://www.hyperion-records.co.uk/dw.asp?dc=W56_67509

Četvrta simfonija Roberta Schumanna je pravi užitak za ljubitelje glazbenog romantizma. Svoju ranije skladanu simfoniju je sam Schumann revidirao 1851. g. ,tada dobiva oblik koji poznamo danas. Slobodne je koncepcije (mogla bi nositi i naziv „Simfonijska fantazija“), zbog međusobne povezanosti sva četiri stavka odijeljena tek skladateljevim napomenama. No, fantastična je i raznovrsnost ugođaja – od dramatike, do romance, pa do radosti i svježine virtuoznog finala. Upravo je drugi stavak simfonije, zadivljujuća „Romanza“, jedan od najljepših sola prve violine u glazbenoj literaturi. To je samo jedan od primjera poetičnosti i velikog skladateljskog umijeća. Schumann je lirik,ali ujedno i majstor moćnog orkestralnog zvuka zrelog njemačkog romantizma.