Na temelju članka 40. stavka 3. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 83/22) i članka 60. stavka 1. točke 19. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik GradaZagreba 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21, 11/21-pročišćeni tekst i 16/22), gradonačelnik Grada Zagreba, Grad Zagreb - OIB:61817894937, u postupku imenovanja ravnatelja Zagrebačke filharmonije, donosi
RJ E Š E NJ E
za ravnatelja Zagrebačke filharmonije, Zagreb, Trg Stjepana Radića 4, imenuje se Filip Fak, akademski muzičar klavirist i profesor klavira, s danom 1. rujna 2023. na četiri godine.
O b r a z l o ž e nj e
Prava i dužnosti osnivača Zagrebačke filharmonije obavlja Grad Zagreb na temelju Rješenja Ministarstva kulture i prosvjete KLASA: 023-03/94-01/62, URBROJ: 532-03-3/3-94-01 od 10. veljače 1994. Člankom 40. Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 83/22) propisano je da ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje izvršno tijelo odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno, uz prethodno mišljenje upravnog vijeća. Javni natječaj za imenovanje ravnatelja raspisuje i provodi ustanova, te se uz prijavu na javni natječaj obvezno prilaže program rada za četverogodišnje razdoblje na temelju kojega se imenuje ravnatelj. Upravno vijeće Zagrebačke filharmonije donijelo je Odluku za raspisivanje natječaja za imenovanje ravnatelja/ravnateljice, a koji je objavljen u Narodnim novinama 3. svibnja 2023. (Narodne novine 47/23) te na mrežnoj stranici Zagrebačke filharmonije. Na natječaj je u propisanom roku od 30 dana pristiglo šest prijava i to: Filipa Faka, Dubravka Palanovića, Hrvoja Philipsa, Mirana Vaupotića, Miroslava Vukovojac – Dugana te Ivora Zidarića. Upravno vijeće razmotrilo je prijave i utvrdilo da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uvjete natječaja te su isti pozvani na razgovor. Upravno vijeće je na sjednici, 3. srpnja 2023., gradonačelniku dalo prethodno mišljenje za imenovanje Filipa Faka za ravnatelja Zagrebačke filharmonije.
Iz priložene dokumentacije vidljivo je kako je Filip Fak nagrađivani pijanist i skladatelj te docent na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu s iskustvom upravljanja u glazbenoj djelatnosti. U svom četverogodišnjem programu rada i razvitka stavlja težište na podizanje kvalitete programa, u smislu programske selekcije i pomnijeg odabira suradnika (dirigenta, solista) uz povećanje vidljivosti Zagrebačke filharmonije u javnom prostoru. Također, predlaže umjetnički program koji se temelji na uravnoteženoj kombinaciji tzv. „željeznog“ repertoara i programskih inovacija, kroz izvođenje vrijednih kompozicija svjetske i domaće glazbene baštine i djela suvremenih skladatelja te tako jasno artikulira specifične umjetničke kompetencije i kapacitete Filharmonije, koji je izdvajaju od ostalih orkestara. Naglašava obrazovnu funkciju Zagrebačke filharmonije, kao i njezinu ulogu u razvoju mladih talenata. Zagrebačku filharmoniju sagledava kao cjelinu koja se uklapa u mrežu odnosa različitih aktera društvenog i kulturnog konteksta pri čemu kao najvažniju ističe publiku, navodeći kako Zagrebačka filharmonija ispunjava svoju društvenu funkciju samo u živoj i obostrano smislenoj komunikaciji sa svojom publikom, te smatra da je revitalizacija publike prvi prioritet. Predlaže kratkoročne, srednjoročne i dugoročne strategije koje se odnose na poboljšanja u marketingu i prodaji programa, uvođenje posebnog edukacijskog ciklusa za širu populaciju te suradnje s odgojno-obrazovnim institucijama i osmišljavanje posebnih programa za djecu i mlade. Sukladno suvremenim trendovima koje nalazi u praski drugih europskih orkestara, naglašava dvosmjernu komunikaciju i povećanje interaktivnosti u odnosu s publikom. Kandidat u svom programu pažnju pridaje i organizacijsko-upravljačkim pitanjima, prepoznaje potrebu da se temeljeno revidira odnosno uredi unutarnja organizacija poslovanja, kao i nužnost da se kroz uspostavljanje strateškog partnerstva uredi odnos s Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog koja je dom Zagrebačke filharmonije. U međuinstitucionalnim suradnjama vidi potencijal daljnjeg razvoja Zagrebačke filharmonije, predlažući nastavak i nadogradnju postojećih partnerstava te izgradnju novih. Uvidom u natječajnu dokumentaciju, utvrđeno je da Filip Fak ispunjava uvjete za ravnatelja Zagrebačke filharmonije propisane Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi i Statutom Zagrebačke filharmonije te je riješeno kao u izreci ovog rješenja.
FILIP FAK – životopis
Filip Fak (Rijeka, 1983.) – pijanist i skladatelj. Docent je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i stalni član Zagrebačke filharmonije, a trenutno obnaša i dužnost predsjednika Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u rodnom gradu na Muzičkoj školi Ivana Matetića Ronjgova. Studij klavira završava 2005. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Đorđa Stanettija, a usavršava se na Scholi Cantorum u Parizu u majstorskom razredu Eugena Indjića, čijim završetkom stječe Diplome de Concert s najvišim ocjenama. Nastupao je kao solist i komorni muzičar u svim važnijim hrvatskim kulturnim centrima te u desetak europskih zemalja, SAD-u, Meksiku i Kini. Kao solist s orkestrom nastupao je s najuglednijim hrvatskim orkestrima i ansamblima (Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebački solisti, Ansambl Cantus) pod dirigentskom palicom renomiranih dirigenata kao što su Klaus Arp, Pavle Dešpalj, Alun Francis, Aleksandar Marković, Adriano Martinolli, Ville Matvejeff, Aleksandar Kalajdžić, Luca Pfaff, Ari Rasilainen i dr. Osim nastupa uz orkestre, održao je niz zapaženih recitala i komornih nastupa u suradnji s istaknutim solistima i ansamblima, gostujući na manifestacijama kao što su Muzički biennale Zagreb, Dubrovačke ljetne igre, Lisinski subotom, Majstorski ciklus HRT-a, Osorske glazbene večeri, Glazbene večeri u sv. Donatu, Festival sv. Marka, Festival Diapason itd. U svom solističkom repertoaru posebnu pozornost posvećuje izvedbama suvremenih autora, praizvodeći tako mnoga djela novijeg datuma, od klavirskih minijatura i komorne glazbe, pa sve do velikih djela s orkestrom (primjerice, Klavirski koncert A. Knešaureka iz 2015. i Invisible Cities D. Gasparinija iz 2019. godine). Ostvario je veći broj zvučnih zapisa za arhiv Hrvatskog radija, a objavio je i nekoliko nosača zvuka. Suosnivač je i član Riječkog klavirskog trija, a dugogodišnji je honorarni član i brojnih drugih ansambla (Ansambl Cantus, Simfonijski orkestar HRT-a i dr.). Veliki dio svoje koncertne djelatnosti zasniva na komornoj glazbi, surađujući pritom u prvom redu s ponajboljim hrvatskim pjevačima (najistaknutija je dugogodišnja suradnja s mezzosopranisticom Dianom Haller). Bio je i službeni pijanist, odnosno umjetnički suradnik na nekoliko međunarodnih natjecanja, kao i na brojnim majstorskih tečajevima čuvenih umjetnika i pedagoga (Dunja Vejzović, Valter Dešpalj), rad s kojima mu je omogućio daljnju umjetničku nadgradnju kroz praksu. Dobitnik je brojnih nagrada, a od onih recentnijih ističe se najviša strukovna nagrada Milka Trnina za najbolje godišnje glazbeno ostvarenje 2018. godine. Održava stručne seminare i majstorske tečajeve iz klavira i komorne glazbe diljem Hrvatske i u inozemstvu. Osim pijanizmom, Filip Fak bavi se i skladanjem, komponirajući prvenstveno djela za klavir i manje komorne ansamble. Usavršavao se na poslijediplomskom studiju elektroničke glazbe u klasi prof. Zlatka Tanodija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je i komorne verzije Bizetove opere Carmen, na kojoj je radio i u ulozi muzičkog redatelja u produkciji HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Od svojih studentskih dana, kad je tijekom dvije sezone bio umjetnički voditelj studentskog koncertnog ciklusa Virtuoso, obnašao je više upravljačkih funkcija od kojih se posebno ističu dvije: funkcija predsjednika Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (HDGU) i funkcija ravnatelja Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka. Članom Upravnog vijeća HDGU-a postaje 2016. godine, a 2019. biva izabran za predsjednika Društva. Kao predsjednik HDGU-a postiže zavidne rezultate unatoč nepovoljnim okolnostima koje zatiču njegov mandat (epidemija COVID-19 i potres 2020. godine). Društvo u aktualnom razdoblju ostvaruje značajan porast prihoda, a članstvo se kontinuirano povećava i obogaćuje brojnim novim vrijednim članovima. S pozicije predsjednika HDGU-a u više navrata javno istupa u obranu prava umjetnika te općenito položaja umjetnosti u društvu. U veljači 2021. imenovan je ravnateljem Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, gdje u kratkom vremenu postiže nekoliko velikih uspjeha - primjerice, postavlja prvu produkciju Mozartove Čarobne frule u riječkoj povijesti, stavljajući u solističku podjelu (po prvi puta u glavnim ulogama u produkciji nekog hrvatskog narodnog kazališta) sada već renomirane mlade pjevače sopranisticu Dariju Auguštan i tenora Filipa Filipovića. Tijekom njegovog mandata, operni diptih Arlecchino & Gianni Schicchi gostuje na prestižnom međunarodnom opernom festivalu u finskoj Savonlinni, a u međuvremenu dogovara i gostovanje riječke Opere na festivalu u Heraklionu na Kreti, gdje gostuje s Verdijevim Otellom. Između ostalog, plod njegovih nastojanja je i suradnja sa Zagrebačkom filharmonijom, koja rezultira koprodukcijom dvaju institucija u praizvedbi operete Moć ljubavi Gjure Eisenhutha. Međutim, mjesto ravnatelja Opere napušta prije okončanja mandata, dolazeći u konflikt s intendantom zbog suštinskog neslaganja oko načina upravljanja kazalištem, a koje se u najvećoj mjeri negativno odražavalo upravo na granu Opere. Član je Vijeća za glazbenu djelatnost pri Uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba od 2021. godine. Na Muzičkoj akademiji uz nastavne obveze također vrši nekoliko dužnosti: zamjenik je pročelnika katedre za klavir, čembalo i orgulje, član je Vijeća akademije, a od nedavno i Vijeća umjetničkog područja pri Sveučilištu u Zagrebu.
